KORONAKRIZA je već ozbiljno nagrizla koristi koje je zaposlenima u Hrvatskoj donijelo članstvo u EU, prije svega u segmentu rasta plaća. No, iako mnogi smatraju da je najgore iza nas, dio stručnjaka upozorava da nam suočavanje s pravim posljedicama krize izazvane pandemijom koronavirusa tek predstoji i da je pred nama nekoliko vrlo teških godina.
Podaci koje su ovih dana objavili eurostatističari pokazuju da su upravo zaposleni u Hrvatskoj najveće žrtve koronakrize. Naime, prema procjenama Eurostata, dohoci zaposlenih u Hrvatskoj u ovoj su godini čak 10,6 posto manji nego u prošloj godini, što Hrvatsku svrstava na neslavno prvo mjesto ljestvice EU po padu dohodaka u EU. Taj podatak u našem slučaju više nego dvostruko nadmašuje prosjek EU, u kojoj su se dohoci zaposlenih u ovoj godini smanjili, također prema procjenama Eurostata, 4,8 posto.
Najveće žrtve koronakrize su mladi, zaposleni na određeno vrijeme i žene
Glavne razloge smanjenja dohodaka eurostatističari vide u znatnom povećanju bolovanja koje je donijela pandemija koronavirusa. Također, upozoravaju da su mnoge tvrtke stavile ključ u bravu ili rade skraćeno, kao i da su tijekom lockdowna gospodarstva prestala s radom. Posljedica toga su i otpuštanja, kao i neprodužavanje ugovora o radu na određeno vrijeme, ali i skraćeno radno vrijeme i izostanak sezonskog zapošljavanja. Sve u svemu, manje odrađenih radnih sati, a time i manja primanja zaposlenih.
U analizi Eurostata ocjenjuje se i da su najveće žrtve koronakrize mladi i radnici s ugovorima na određeno vrijeme, kao i samozaposleni. Također, kaže se da je koronakriza na tržištu rada teže pogodila žene nego muškarce. Koronakriza je najteže pogodila uslužne djelatnosti, što znači da su veći udarac pretrpjele zemlje koje se oslanjaju na usluge, posebno na turizam i ugostiteljstvo, te zaposleni u tim sektorima. Hrvatska svakako spada u tu kategoriju, budući da uvelike ovisi o turizmu i pratećim djelatnostima.
Državne mjere amortizirale pad dohodaka
U Eurostatovoj se analizi ističe i da su pad dohodaka ublažile mjere koje su države poduzimale kako bi očuvale radna mjesta. Isto vrijedi i za Hrvatsku. U hrvatskom slučaju, kažu ekonomisti s kojima smo razgovarali, pad primanja bio bi i veći da država nije uskočila, a znatno bi porasla i nezaposlenost.
Ipak, hrvatska statistika ne potvrđuje zaključak eurostatističara da je tijekom koronakrize došlo do velikog pada dohodaka. Naprotiv, prema podacima DZS-a, i prosječna neto plaća i medijalna neto plaća, koja se smatra znatno boljim pokazateljem primanja zaposlenih, u rujnu ove godine bile su više nego u rujnu prošle godine.
Hrvatska i europska statistika: razlike su u metodologiji
No, i državna statistika pokazuje da su se primanja zaposlenih u koronakrizi smanjila. Naime, dok je prosječna neto plaća u zemlji u siječnju iznosila 6796 kuna, u rujnu je ona bila 50-ak kuna manja i iznosila je, prema podacima DZS-a, 6747 kuna. Slična kretanja pokazuje i medijalna neto plaća: u siječnju je, prema podacima državne statistike, iznosila 5846 kuna, a u rujnu gotovo 90 kuna manje, odnosno 5757 kuna.
Razlike u podacima i zaključcima Eurostata i DZS-a ekonomisti objašnjavaju primjenom različitih metodologija. Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta kaže da su DZS-u u fokusu javni sektor i veliki sustavi kod kojih postoje sređene evidencije, dok su mikro i mala poduzeća dinamičan sektor kod kojeg često ni nema preciznih podataka. Problem je, međutim, što je koronakriza upravo taj sektor pokosila znatno više od sektora velikih poduzeća, dok u javnom sektoru prilagodbi novim korona uvjetima nije zapravo ni bilo. S druge strane, objašnjava Lovrinčević, kod istraživanja Eurostata naglasak je upravo na mikro i malim tvrtkama kod kojih je u ovoj godini došlo do značajnijeg pada dohotka. Istina je stoga, napominje naš sugovornik, negdje u sredini.
Željko Lovrinčević
"Do pada primanja zaposlenih u javnom sektoru i velikim sustavima još nije došlo. Štoviše, u javnom sektoru će primanja u sljedećoj godini čak i rasti. No, u segmentu mikro i malih poduzeća prilagodba se dogodila pa se može reći da je kod njih koronakriza i izbrisala ono što je na povećanju plaća učinjeno posljednjih godina. Jednostavno, kod tih je tvrtki bio najjači udar krize", ističe za Index Lovrinčević.
Suočavanje s pravim posljedicama koronakrize tek nas čeka
I Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije smatra da dohoci u Hrvatskoj nisu baš toliko potonuli u koronakrizi kako to proizlazi iz analize eurostatističara. No, i on upozorava da se koronakriza već vrlo negativno odrazila na zaposlene i tržište rada u Hrvatskoj, a strahuje da nas najgore tek čeka u sljedećoj godini.
Predrag Bejaković
"Bojim se da ćemo tek u 2021. godini osjetiti prave posljedice koronakrize. Sve će ovisiti o virusu i o sposobnosti države da nastavi s primjenom mjera za očuvanje radnih mjesta, pri čemu treba voditi računa da joj je manevarski prostor tu već jako sužen", objašnjava za Index Bejaković.
Mnoge tvrtke čekaju hibernacija i kupovina vremena do sljedeće sezone
Trenutna epidemiološka slika Hrvatske i Europe ne ulijeva optimizam pa su sada sve oči uprte u cjepivo. Ono što je u ovom trenutku jasno je da će trebati određeno vrijeme da se populacija procijepi, a tvrtke i do tada moraju nekako preživjeti. Ne čudi stoga što sve više poduzetnika govori kako će u sljedećoj godini nastojati kupiti vrijeme i to, kako je nedavno za Index kazao predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak, ulaskom u "hibernaciju".
Pojednostavljeno, većina tvrtki najvjerojatnije se neće ugasiti i pokušat će zadržati radnike, ali kako neće raditi, neće imati ni prihoda pa će radnici zapravo dobivati samo 4000 kuna koje će im osigurati država. Time će tvrtke vjerojatno opstati i dočekati sljedeću turističku sezonu, ali životni standard zaposlenih dramatično će se urušiti. Takav scenarij, smatraju upućeni, posebno je izgledan za male tvrtke.
Što se radnika tiče, za razliku od prijašnjih godina, kada su masovno odlazili na rad u ostale članice EU, u korona uvjetima je i ta mogućnost znatno ograničena. To će opet stvarati dodatne pritiske na tržištu rada. Ekonomisti upozoravaju i da se u narednom razdoblju može očekivati daljnji rast nejednakosti u društvu, ovog puta s obzirom na to kako je koja djelatnost prošla kroz koronakrizu.
Razlike u društvu će se produbiti
"Zaposleni u djelatnostima u kojima su i dosad bila mala primanja, a koje je koronakriza teško pogodila, imat će još manje, dok će zaposleni u djelatnostima koje su u ovoj krizi dobro prošle, poput IT sektora, imati još više", poručuje Lovrinčević.
Ne treba se stoga čuditi ocjenama da Hrvatsku pravi izazovi tek čekaju u prvoj polovici sljedeće godine. Čak i veće tvrtke, upozoravaju ekonomisti, uglavnom su potrošile rezerve kojima su raspolagale pa za mnoge od njih svako daljnje pooštravanje mjera zapravo znači i potrebu rezanja troškova, bilo smanjenjem plaća, bilo davanjem otkaza. Iako to u ovom trenutku ne izgleda vjerojatnim, prelijevanje koronakrize i na prvu polovicu sljedeće godine moglo bi dovesti do rezanja troškova i u javnom sektoru. Alternativa tome je daljnji rast javnoga duga u uvjetima u kojima je on već velik, a izgledno je i daljnje povećanje dugova prezaduženog stanovništva i tvrtki. Sve će to znatno limitirati rast životnog standarda u budućnosti.
Dugovi će otežati oporavak
"Dugovi će znatno usporiti rast raspoloživog dohotka u budućnosti. Raspoloživi dohodak će rasti, ali vrlo sporo", smatra Lovrinčević.
Ipak, oporavak dohodaka u konačnici će najviše ovisiti o dinamici oporavka hrvatskoga gospodarstva, odnosno o radnim mjestima koje će oporavak generirati i potražnji za radnom snagom. Prognoze ni tu nisu ohrabrujuće. Lovrinčević, primjerice, očekuje da bi se hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) na pretkorona razinu mogao vratiti tek krajem 2024. godine, dok Bejaković kaže da će nam za oporavak trebati najmanje dvije godine, a možda i više.
"Pad hrvatskog BDP-a u koronakrizi je velik, a oporavak će biti spor. Bojim se da nas čeka nekoliko godina stezanja remena", zaključuje Bejaković, dodajući kako će i tržištu rada i primanjima zaposlenih trebati vremena da se oporave.