Hrvati jako rijetko peru zube. To uzrokuje demenciju, dijabetes, bolesti srca...

ANKETE provedene u zadnjih desetak godina otkrile su da hrvatski građani peru zube u prosjeku jednom u pet dana umjesto dva puta dnevno, koliko preporučuju stručnjaci.

Kako upozoravaju autori Strateškog plana promicanja i zaštite oralnog zdravlja 2015.-2017. i sudionici hrvatske kampanje "Ajmo prati zube", svaki četvrti muškarac pere zube samo kada ide zubaru, po glavi stanovnika u prosjeku se potroše dvije i pol paste za zube godišnje, 12-godišnjaci u prosjeku imaju četiri pokvarena zuba, 80% Hrvata boluje od neke parodontne bolesti, 90% ih ima karijes, a 11% nema svojeg stomatologa. Rezultat je da su Hrvati po broju zdravih zuba na dnu EU. Iza nas je samo Bugarska.

Manjak oralne higijene povezan je s brojnim ozbiljnim bolestima

Međutim, zdravlje zuba samo po sebi nije jedini problem.

Novija istraživanja sve jasnije pokazuju da postoji povezanost između loše oralne higijene i razvoja parodontitisa (ono što je u narodu poznato kao paradentoza, parodontoza itd.), koji je, pak, povezan s cijelim nizom ozbiljnih, sistemskih bolesti kao što su dijabetes, bolesti srca, demencija, reumatoidni artritis i druge autoimune bolesti. Među ostalim, istraživanja sve više otkrivaju da je populacija bakterija, odnosno mikrobiom usta, povezana s mikrobiomom probavnog sustava i da zajedno čine jednu os, čiji je poremećaj povezan s brojnim bolestima, uključujući čak i rak.

Konačno, ne manje važno, liječenje parodontitisa i njegovih posljedica predstavlja velik financijski teret za zdravstvene sustave koji se mjeri u milijardama eura, a on se može značajno smanjiti pravovremenom dijagnostikom i liječenjem.

Stručnjaci: Već godinama upozoravamo na to

Predsjednik Hrvatskog parodontološkog društva dr. sc. Darko Božić, profesor na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, kaže da njegovi suradnici i on već godinama upozoravaju na povezanost parodontitisa i brojnih sistemskih bolesti.

„Najsnažniji i najjasniji dokazi postoje za povezanost s kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom“, kaže Božić.

„Također se provode istraživanja o povezanosti s drugim bolestima, međutim, ona su novijeg datuma. Tu je jedno od ključnih pitanja na koje treba naći odgovor je li parodontitis uzrok, otežavajući čimbenik ili posljedica neke druge bolesti“, dodaje.

Naime, kod nekih bolesti, primjerice demencije, odnosno Alzheimera, veza s parodontitisom može biti i uzročna i posljedična. Osoba s Alzheimerom može biti nesposobna održavati oralnu higijenu, a također parodontitis može biti jedan od uzroka Alzheimera.

„Parodontitis je šesta najčešća kronična bolest u svijetu. Trenutačno 11.2% svjetske populacije, što je oko 800 milijuna ljudi, boluje od umjerenog i uznapredovalog parodontitisa. Oko 65% ljudi starijih od 65 godina ima umjerene ili uznapredovale oblike te bolesti. Ona uglavnom počinje u ranim 30-im godinama, no mogu oboljeti i mlađi, već s 20. Hrvatska je po prevalenciji karijesa također pri vrhu EU. Kada je riječ o parodontitisu, posljednji podaci su nam od prije 20 godina, a oni su već tada bili izrazito loši“, kaže Božić.

Situacija je svuda loša i pogoršava se

Ipak, ističe da situacija s težim oblicima parodontitisa ni u drugim zemljama nije puno bolja, a posvuda se pogoršava ili, u najboljem slučaju, stagnira.

„Ljudi sve dulje žive i sve rjeđe vade pokvarene zube. Logična posljedica je da je sve više parodontitisa. Kada netko izvadi zub zbog karijesa u 30-im godinama, onda ni ne postoji mogućnost da se na tom mjestu razvije parodontitis“, tumači.

Parodontitis je ozbiljna prijetnja zdravlju

Što je parodontitis? Parodont se sastoji od tkiva koja pružaju potporu zubima u čeljusti, a uključuju gingivu (desni), kost, parodontni ligament i vanjsku površinu korijena zuba. Parodontne bolesti, također poznate kao bolesti desni, skup su upalnih stanja koja zahvaćaju ta tkiva. U ranoj fazi nastaje gingivitis, kad upala zahvaća samo desni koje postaju natečene i crvene te lako krvare.

Parodontne bolesti, gingivitis i parodontitis nastaju zbog bakterija u ustima koje inficiraju potporna tkiva oko zuba i zbog imunosnog odgovora organizma na te upalne procese. Parodontitis se smatra glavnim uzrokom gubitka zuba kod odraslih. Kad nastupi ozbiljniji oblik parodontitisa, desni se mogu odvojiti od zuba, može doći do gubitka kosti, a zubi se mogu olabaviti ili ispasti. Upalna stanja također mogu uzrokovati loš zadah.

Glavni čimbenici koji povećavaju rizik od bolesti su loša oralna higijena, pušenje i slabo kontrolirani dijabetes. No postoje i drugi, poput HIV/AIDS-a, obiteljskog nasljeđa i određenih lijekova.

Parodontne bolesti izrazito su česte u cijelom svijetu, no one se u velikoj mjeri mogu spriječiti.

Parodontitis i dijabetes

Kako smo već naveli u uvodu, brojna istraživanja provedena u posljednja dva desetljeća pokazuju da postoji povezanost između parodontitisa i cijelog niza najčešćih kroničnih bolesti današnjice, kao što su dijabetes i kardiovaskularne, bubrežne, plućne, neurološke i maligne bolesti, koje su odgovorne za većinu smrtnih ishoda.

Primjerice, istraživanja sve više pokazuju da postoji dvosmjerni odnos između parodontitisa i dijabetesa, u kojem dijabetes povećava rizik od parodontitisa, a parodontna upala negativno utječe na kontrolu glikemije, što može pogoršati dijabetes.

„Ako kod pacijenta liječite samo dijabetes, a ne i parodontitis, nećete moći izliječiti ni jedno ni drugo“, kaže Božić.

„Zadnjih godina objavljene su ozbiljne intervencijske studije koje pokazuju da parodontološka terapija značajno pomaže pri metaboličkoj kontroli kod pacijenata s dijabetesom tipa 2 kroz razdoblje od godinu dana. Upravo zbog toga je u Lancet Diabetes & Endocrinologyju objavljen komentar pod naslovom Oral health: a neglected aspect of diabetes care“, upozorava Božić.

Parodontitis i bolesti srca

Istraživanja također ukazuju na vezu između bolesti desni i upala koje mogu prethoditi srčanom udaru, moždanom udaru i drugim iznenadnim vaskularnim događajima. Rizik je još veći kada bolesnik ima visok kolesterol. Znanstvenici su otkrili bakterije iz usta u masnim naslagama ljudi s aterosklerozom, bolešću kod koje se u arterijama nakuplja plak. Neliječene, te naslage mogu suziti arterije ili se osloboditi i začepiti ih uzrokujući srčani ili moždani udar.

Europska federacija za parodontologiju (EFP) i World Heart Federation (WHF) 2020. godine organizirali su i objavili zajednički znanstveni konsenzus, u kojem su jasno iznijeli nove dokaze o povezanosti parodontitisa i kardiovaskularnih bolesti te objasnili koliki je povoljan učinak parodontološke terapije na kardiovaskularne bolesti. Također su donijeli i brojne preporuke.

Parodontitis i demencija

Jedan sustavni pregled velikog broja studija pokazao je da loše parodontno zdravlje i gubitak zuba povećavaju rizik od pada kognitivnih sposobnosti i demencije.

Jedna studija iz 2008. otkrila je da je parodontitis oko osam puta učestaliji kod osoba koje imaju reumatoidni artritis nego kod onih koje ga nemaju. Autori su zaključili da bi dio problema mogla biti oralna higijena.

Nova potvrda mehanizma – bakterije iz usta ulaze u krvotok

Budući da korelacija nije dokaz kauzalnosti, znanstvenici u nekim novim studijama također nastoje utvrditi koji bi mehanizmi mogli objasniti kako bolesti desni mogu uzrokovati druge ozbiljne bolesti.

Jedno novo istraživanje, objavljeno 22. veljače u časopisu Science Translational Medicine, prvi put je pokazalo koja bi poveznica tu mogla biti ključna. U njemu je otkriveno kako bakterijske zajednice smještene ispod rubova zubnih desni mogu probiti prirodnu barijeru između usne šupljine i krvožilnog sustava, izložiti komponente bakterija obrambenom mehanizmu tijela i tako ga pokrenuti na djelovanje. Aktivirana protutijela mogu, pak, reagirati vlastitim proteinima i tako uzrokovati ili pogoršati autoimune bolesti, među kojima i reumatoidni artritis.

Doc. dr. sc. Marija Roguljić, specijalistica parodontologije na Medicinskom fakultetu, ističe da bakterije koje nasele površinu korijena zuba stimuliraju upalno-imunološki odgovor domaćina koji ih neuspješno nastoji ukloniti.

„Ovaj proces rezultira kroničnom upalom u kojoj kroz bogatu mrežu krvnih žila parodontnih tkiva bakterije i njihovi toksini ulaze u sistemsku cirkulaciju i mogu imati negativan učinak na udaljena tkiva i organe. Na primjer, jedna od najznačajnijih bakterija koja se povezuje s parodontitisom Porphyromonas gingivalis pronađena je u aterosklerotskim plakovima koronarnih krvnih žila i u moždanim lezijama osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti“, tumači Roguljić.

Teret za zdravstvo koji se može smanjiti

Analize su pokazale da parodontne bolesti predstavljaju velik teret za zdravstveni sustav koji se može izbjeći.

Koliko je važno pravovremeno djelovanje, pokazuje jedno istraživanje u 6 europskih zemalja koje je utvrdilo da je uklanjanje gingivitisa te povećanje stope dijagnosticiranja i liječenja parodontitisa do razine od 90% dalo pozitivan povrat ulaganja u razdoblju od 10 godina.

Primjerice, u Nizozemskoj su ulaganjem ostvarene uštede od 7.8 milijardi eura, a u Italiji od 36 milijardi eura (grafika dolje). Zanemarivanje liječenja gingivitisa može značajno povećati troškove i smanjiti godine zdravog života (HLY) stoga je naglasak na samozbrinjavanju i prevenciji kritičan i iz individualne i iz društvene perspektive.

Božić kaže da su Amerikanci još 2014. godine na uzorku od 340.000 pacijenata izračunali da se liječenjem parodontitisa na godišnjoj razini ostvaruju značajne uštede u liječenju sistemskih bolesti kao što su dijabetes tipa 2 te kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti i kod trudnica, koje se računaju u tisućama dolara.  

Dijagnosticiranje

Parodontne bolesti u velikoj mjeri prolaze ispod radara jer uglavnom ne bole. Pacijenti često dugo ne reagiraju čak ni nakon što primijete da im desni kravare jer to smatraju normalnim.

Roguljić kaže da je rana dijagnostika od iznimne važnosti jer se izgubljena parodontna tkiva liječenjem mogu obnoviti samo u manjoj mjeri.

„Kod većine ljudi parodontitis ima sporo napredujući karakter te su potrebne godine da dođe do velikog gubitka tkiva, što onda uzrokuje klimanje i ispadanje zubi. Kod osoba s parodontitisom pronalazimo parodontne džepove - prostor između površine korijena i desni, odnosno gingive, u kojemu su naseljene bakterije - koji nije dostupan svakodnevnom održavanju oralne higijene. Zbog prisutnog kroničnog upalnog procesa dolazi do brojnih promjena parodonta. Gingiva je otečena i lako krvari pri četkanju i žvakanju. Boja je promijenjena od zdrave ružičaste do intenzivno crvene ili ljubičaste. Zbog gubitka tkiva osobe s parodontitisom imaju vidljive korijene zuba u usnoj šupljini, stvaraju se trokutasti crni prostori između zubi zbog povlačenja gingive, a pacijenti se žale na nesigurnost prilikom žvakanja i govora. Na rendgenskim snimkama kod osoba s parodontitisom vidi se nestajanje kosti različitih stupnjeva“, kaže Roguljić.

Dijagnoza se postavlja vizualnim pregledom tkiva desni oko zuba te sondom i rendgenskim snimkama kojima se traži gubitak koštane mase oko zuba.

Kako ispravno održavati oralnu higijenu?

Roguljić je za Index objasnila koje su najbolje, znanstveno potvrđene metode održavanja higijene zubi.

„Upute za provođenje oralne higijene trebale bi biti individualno prilagođene svakoj osobi sukladno sa stanjem usne šupljine i mogućnostima korištenja brojnih sredstava dostupnih na tržištu.

Pravilno provođenje oralne higijene najvažnija je preventivna mjera parodontnih bolesti i nastanka karijesa. Kako je ranije rečeno, najznačajniji uzročnici bolesti su bakterije koje naseljavaju tvrde zubne površine pa je njihovo mehaničko uklanjanje najvažniji postupak u održavanju oralne higijene. Mehaničko uklanjanje bakterijskih naslaga provodi se zubnim četkicama, bilo ručnim ili električnim, u trajanju od 2-3 minute dva puta dnevno.

No četkice nisu dovoljne za potpuno uklanjanje svih bakterijskih naslaga pa se preporučuje korištenje interdentalnih, odnosno međuzubnih četkica, za dostupne bočne površine zubi. Kod osoba s parodontitisom od iznimne je važnosti korištenje takvih četkica različitih veličina ovisno o stupnju težine bolesti zbog izloženosti korijena zubi koji lako akumuliraju naslage.

Osim mehaničke kontrole nastanka bakterijskih naslaga, individualno se mogu koristiti i vodice za ispiranje usne šupljine s protuupalnim djelovanjem na bazi eteričnih ulja, klorheksidina i cetilpiridinijeva klorida.

Redovito profesionalno čišćenje zubi kod doktora dentalne medicine i specijalista parodontologije te savjetovanje o čimbenicima rizika - promocija kontrole dijabetesa i prestanka pušenja - također su važni za održavanje parodontnog zdravlja.

Fizička aktivnost, prehrambene navike i promjene stila života u smislu kontrole tjelesne težine također pozitivno utječu na bolje stanje oralnog zdravlja, no potrebna su daljnja istraživanja koja će jasnije pokazati njihov značaj u prevenciji parodontitisa", tumači Roguljić.