“IMAMO osjećaj i saznanja da smo ispunili sve kriterije za Schengen”, izjavio je novinarima krajem srpnja hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Novi inoministar u vladi Andreja Plenkovića se dotad već proslavio bizarnim izjavama pa je njegova najava o ulasku Hrvatske u Schengen u javnosti dočekana sa skepsom, no stvari su postale ozbiljnije kada je istu stvar dva mjeseca kasnije objavio premijer.
Plenković je tada u Bruxellesu sudjelovao na forumu posvećenom mogućnostima povezivanja Europe i Azije. Skup su otvorili predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker i japanski premijer Shinzo Abe.
Hrvatska u Schengen može ući samo jednoglasnom odlukom Europskog vijeća
“Imamo vrlo jasna jamstva Junckera da će do kraja njegova mandata, a to je listopad, da će Komisija uputiti Vijeću prijedlog da je Hrvatska ispunila kriterije za Schengen te da se nakon toga proces donošenja odluka prenosi na države članice”, pohvalio se Plenković.
Ipak, priznao je da ne očekuje kako će Hrvatska ući u Schengen - zonu slobodnog kretanja unutar Europske unije - tijekom našeg predsjedanja, dakle u prvoj polovici 2020. godine. Razlog tome je što je zeleno svjetlo Europske komisije tek jedan od koraka u tom procesu, a konačna odluka je na Europskom vijeću koje okuplja šefove vlada članica EU-a te mora biti jednoglasna. Slovenija je već najavila da zbog spora oko arbitraže o granici planira blokirati ulazak Hrvatske u Schengen, a navodno postoje i neke druge članice koje imaju dvojbe.
Što se tiče Slovenije i njene najavljene blokade, Plenković je samouvjereno poručio da “oni to ne mogu raditi unedogled”, što zvuči prilično optimistično s obzirom na to da Bugarska i Rumunjska i dalje nisu dio Schengena, a pristupile su nekoliko godina prije Hrvatske Europskoj uniji. Naravno da Slovenije ne može unedogled blokirati ulazak Hrvatske u Schengen, ali politika i ljudski životi ne funkcioniraju po principu vremenske beskonačnosti. Primjerice, Plenković bi s takvom pitijskom izjavom bio u pravu i da Slovenija 100 godina blokira ulazak Hrvatske u Schengen pa onda konačno popusti, jer i jedno stoljeće nije unedogled.
Prljave pozadinske igre
Danas niz medija, poput Die Presse, Politica i Bloomberga, javlja da je Hrvatska dobila zeleno svjetlo od Europske komisije na odlasku da je ispunila sve uvjete pristupanja Schengenu, a službena je potvrda došla i iz Komisije. Ali je od toga mnogo zanimljivije što mediji pišu o prljavim pozadinskim igrama koje su se odvijale oko svega toga.
Die Presse konstatira da je Komisija “završila svoju višegodišnju provjeru i konstatirala da je u tehničkom smislu Hrvatska spremna za Schengen”. Zadnji kriterij po kojem se Hrvatska trebala dokazati Bruxellesu je “upravljanje vanjskom granicom EU-a”, a sve ukazuje na to da je višemjesečni brutalni i ilegalni pushback koji provodi hrvatska policija pod vodstvom ministra Davora Božinovića zapravo bio pokazna vježba za Junckerov EK koja je sustavno žmirio na sve dokaze o kršenju međunarodnog prava i zlostavljanju migranata.
Paradoksalno, Hrvatska je ispunila sve tehničke uvjete za ulazak u Schengen tako što je kršila vlastite zakone i međunarodno pravo.
Die Presse: Komisija je zataškala stručno mišljenje svojih pravnika koje nije išlo u korist Hrvatskoj
Die Presse podsjeća i da je Komisija u jednom trenutku jasno stala na stranu Hrvatske kada je riječ o sporu sa Slovenijom i to unatoč stručnom mišljenju Komisijinih pravnika koje je Juncker dao zataškati.
“Više članica odbijaju primanje Hrvatske u Schengen u skorije vrijeme, a najtvrđa je susjedna Slovenija”, piše austrijski list i dodaje kako Hrvatska već dvije godine “ignorira međunarodnu arbitražu” o razgraničenju u Piranskom zaljevu. “Komisija u ovom graničnom sporu između dvije članice igra problematičnu ulogu. Dok u drugim slučajevima glasno inzistira na poštovanju prava, u ovom je slučaju primjetno nijema”, piše Die Presse i podsjeća kako je njemački tjednik Der Spiegel prošle godine izvještavao o tome kako su Juncker i njegov moćni glavni tajnik Martin Selmayr zataškali stručno mišljenje vlastite pravne službe o sporu Hrvatske i Slovenije, a koje je više išlo Sloveniji u korist. Kontroverznog Selmayra koji je bio siva eminencija Junckerova EK, pak opisuju kao “bliskog Plenkovićevog prijatelja”.
Zanimljivo je i da se duo Selmayr-Plenković spominjao i tijekom nedavnih pregovora o tome tko će voditi novu Europsku komisiju te je Selmayr po svjedočenju upućenih u briselske odnose predlagao Plenkovića za novog šefa EK, što na kraju ipak nije prošlo.
Austrijski list piše da je zataškavanje mišljenja pravnika EK o hrvatsko-slovenskom sporu jedan od glavnih razloga zašto Slovenije nema veliko povjerenje u stručne procjene Junckerove Komisije, pa i kada je riječ o ispunjavanju tehničkih uvjeta za ulazak u Schengen. Podsjećaju i da je Juncker stalno ponavljao da je EK pod njegovim vodstvom političko tijelo.
Slovenija nije jedina članica koja ne želi ulazak Hrvatske u Schengen
Pitanje je i koliko je hrvatska policija, unatoč vrijednom batinanju migranata, doista sposobna štititi vanjsku granicu EU-a, smatraju izvori iz Bruxellesa na koje se poziva Die Presse. S druge strane, Plenković je nedvojbeno jedna od novih zvijezda Europske pučke stranke (EPP), iz koje dolaze i Juncker i nova predsjednica EK Ursula von der Leyen, te se smatra da će iskoristiti te veze kako bi se izvršio pritisak na Sloveniju i ostale članice koje su skeptične oko ulaska Hrvatske u Schengen.
Politico je pak mnogo suzdržaniji u vezi cijele priče i podsjeća da zeleno svjetlo Komisije i njen politički stav trenutno nisu garancija da će Europsko vijeće donijeti istovjetnu odluku. Navode primjer Sjeverne Makedonije i Albanije, za koje je EK ocijenio da su spremne započeti pregovore o ulasku u Europsku uniju, ali je otvaranje pregovora onda blokirala Francuska.
Degradacija Plenkovićevog frenda Martina Selmayra
Znakovito je i da nova predsjednica EK Ursula von der Leyen ne želi surađivati s Plenkovićevim frendom Martinom Selmayrom te ga se šalje da od 1. studenoga bude predstavnika EU-a u Beču, što je u osnovi degradacija. Plenković više ne može računati na Selmayrov utjecaj u EK, no zato se i potrudio umiliti Von der Leyen. Vidjet ćemo koliko će to pomoći Hrvatskoj da uđe u Schengen.
Nema sumnje da će Plenković zeleno svjetlo EK za ulazak Hrvatske u Schengen predstaviti kao veliki diplomatski uspjeh svoje vlade, kao i svoj osobni, ali ostaje činjenica da preporuka Komisije ne znači da će Hrvatska doista ući u zonu slobodnog kretanja. Baš obratno, u ovom trenutku se Hrvatska čini i dalje dosta udaljenom od Schengena, jer Slovenci ne šalju nikakve signale da namjeravaju popustiti, a svi se mediji slažu da Slovenija nije jedina članica šengenske zone koja je nesklona ulasku Hrvatske. Slovenci su samo jedini koji će to javno i reći, no Plenkovića na Europskom vijeću čeka još posla i uvjeravanja.
Kao što je premijer sam već priznao, Hrvatska u Schengen sigurno ne ulazi do 1. srpnja sljedeće godine, bez obzira na zeleno svjetlo odlazeće Junckerove Komisije.