Foto: Hina
PRELIMINARNI rezultati referenduma u Kataloniji kažu kako 90 posto osoba koje su glasale žele neovisnost. Kako je objavila vlada Katalonije na svojem Twitter profilu, od 2.262,424 listića koje španjolska vlada nije zaplijenila, njih 2.020,144 bilo je za neovisnost.
176,566 glasova bilo je protiv, dok je 45.586 listića bilo prazno. Nevažećih je bilo 20.129 listića.
Ovim brojkama prethodio je ulični rat između španjolske policije i brojnih Katalonaca koji su željeli pristupiti referendumu.
>> Referendum u Kataloniji pretvorio se ulični rat, ozlijeđeno preko 800 ljudi, pravi problemi tek stižu
Industrijska i turistička sila
Katalonija na sjeveroistoku Španjolske, s oko 7.5 milijuna stanovnika, jedna je od najbogatijih pokrajina monarhije. Jučerašnja eskalacija sukoba između Madrida i Katalonije nije prva demonstracija težnje za neovisnošću.
Naziv Katalonija datira iz 12. stoljeća. Njome je vladalo kraljevstvo Aragon kada je integrirana u Španjolsku u 15. stoljeću. Uživala je samoupravu koja je uključivala i uporabu vlastitog jezika, no izgubila ju je 11. rujna 1714. kada je nakon 14 mjeseci opsade Barcelona pala u ruke španjolske vojske i taj dan slavi kao nacionalni praznik.
U doba nacionalnih pokreta u Europi u 19. stoljeću svijest o vlastitoj kulturi i katalonskom jeziku ojačala je i u Kataloniji koja je 1931. u doba republike dobila širu autonomiju te je obnovljen Generalitat de Catalunya.
U Španjolskom građanskom ratu Katalonija je bila uporište otpora generalu Franciscu Francu, a upravo pod njegovom diktaturom (1939. do 1975.) izgubila je autonomiju i ponovno je stekla kada je uvedena demokracija u Španjolsku. Tada je i katalonski jezik dobio status drugog službenog jezika.
>> Bogata Katalonija ne želi više hraniti španjolske uhljebe, u proračun daju 10 milijardi eura
Neovisna država
"Želite li da Katalonija bude neovisna država u obliku republike?", glasilo je pitanje na koje je u nedjelju bilo pozvano odgovoriti 5,3 milijuna Katalonaca, a dovelo je do najveće ustavne krize u španjolskoj 42-godišnjoj demokratskoj povijesti jer katalonske vlasti nisu odustale od referenduma unatoč zabrani španjolskog ustavnog suda i prijetnjama policijskom represijom.
Oko 2,3 milijuna ljudi, od 5,3 milijuna koliko ih je na to imalo pravo, odazvalo se savjetodavnom referendumu o neovisnosti 2014., također proglašenom nezakonitim, i više od 1,8 milijuna glasalo je "za".
Napetosti između Madrida i Barcelone eskalirale su otkako je katalonski parlament 6. rujna izglasao zakon o referendumu. Zakon je prošao tankom većinom, a dva dana kasnije nevažećim ga je proglasio španjolski ustavni sud i time policiji i vladi dao zakonski temelj da zaustave referendum. Ne obazirući se na prijetnje sankcijama, globama, premetačinama i ispitivanjima, pobornici odcjepljenja održali su referendum o samoodređenju.
>> HRVATICA IZ BARCELONE ZA INDEX "Mi smo za samostalnost, ovdje se piše povijest. Ljudi se boje rata"
Ne priznaju referendum
Španjolska vlada Mariana Rajoyja ne priznaje katalonsku odluku o raspisivanju referenduma i naumila je pod svaku cijenu spriječiti njegovo održavanje: slanjem tisuća španjolskih policajaca u Kataloniju (koja ima svoju autonomnu policiju), uhitila je 14 visokih katalonskih dužnosnika, uključujući potpredsjednika regionalne vlade Josepa Mariu Jovea zbog korištenja proračunskih sredstava za održavanje referenduma (zbog toga njima, ali i samom katalonskom predsjedniku Carlesu Puigdemontu prijeti zatvor), zaplijenila nekih 10 milijuna glasačkih listića i više od milijun promotivnih letaka o referendumu, blokirala 140 web-stranica kojima katalonske vlasti informiraju glasače o referendumu, naredila Googleu da izbriše aplikaciju “On-Votar-1-Oct” koja se koristila za istu svrhu, blokirala sredstva iz središnjeg proračuna za održavanje referenduma, pa čak blokirala i 1300 škola predviđenih za glasanje.
S druge strane, deseci tisuća Katalonaca su na ulicama prosvjedovali protiv ovako žestoke i, po mišljenju mnogih unutar i izvan Španjolske, pretjerane represije. Ali otpor nije stao tu: kolone traktora, tzv. "Tractoradas", ušle su u Barcelonu i druge gradove u Kataloniji s ciljem da blokiraju pristup policije glasačkim mjestima, a u najmanje 163 škole, u kojima se planiralo glasati, kampirale su obitelji učenika kako ih policija ne bi mogla zatvoriti.
Ulični rat
Katalonska policija dobila je nalog da isprazni sve zgrade do nedjelje ujutro. Te naredbe su odbili, a Nacionalni policijski sindikat protiv njih stoga pokreće postupak pred sudom. Španjolska policija je tijekom tjedna poslana u Kataloniju kako bi zaustavila referendum, a iako nisu uspjeli zastrašiti Katalonce da od njega odustanu, jučer su ih silom pokušali spriječiti da glasaju.
Rano u nedjelju pokušavali su odnijeti ljude koji su stajali pred ulazima na glasačkim mjestima. Policija je tukla stare, mlade, muškarce, žene, vatrogasce i katalonske policajce.
>> POGLEDAJTE SNIMKE I FOTOGRAFIJE IZ KATALONIJE Brutalna policija tuče i mlado i staro, i žensko i muško
Sjekirama su razbili prozor u jednom sportskom centru u kojemu je trebao glasati katalonski predsjednik.
Ispalili su gumene metke na prosvjednike, a kako su javili lokalni mediji, jedna osoba je teže ozlijeđena u sukobu s policijom. Rezultat sukoba između španjolske policije i brojnih Katalonaca je oko 800 ozlijeđenih, među kojima i 12 policajaca.
"Tukli su ljude koji nisu pružali otpor"
Čitatelj Indexa opisao je kako je izgledao jučerašnji izlazak na referendum.
>> Hrvat iz Barcelone za Index opisao "brutalne i zastrašujuće scene"
"Živim u centru Barcelone, pored Sagrada Familie i ono čemu sam danas prisustvovao je nešto što nisam mislio da ću doživjeti u jednoj demokratskoj državi, dugogodišnjoj članici EU-a.
Već po izlasku iz zgrade moglo se naslutiti da vlada veliki kaos na biralištima jer su ulice bile prepune ljudi koji izbezumljeno trče. Zvuk helikoptera i policijskih sirena (Španjolske policije, tj. Policía Nacional) dao je dojam da se radi o terorističkom aktu, a ne o demokratskim izborima koji bi kao takvi trebali biti.
Dolaskom do obližnje škole, gdje se nalazilo i samo biralište, sve je bilo jasno. Španjolska policija po nalogu iz Madrida pendrečila je nedužne ljude i bacala ih na pod kao mačke kako bi se probili kroz njih, ušli u školu i oteli glasačke kutije.
"Brutalne i zastrašujuće scene"
Scene su bile uistinu brutalne i zastrašujuće. Zapravo, vladala je jedna velika nevjerica i zbunjenost na licima nemoćnih ljudi.
Policija nije birala, mlado ili staro, nikog nije poštedjela. Krvave glave ljudi pred ulaskom u školu sramota su jedne banana republike, a kamoli ne neke velike demokratske europske države.
Oko 10 sati svjedočio sam još jednom velikom batinanju Katalonaca koji su protestirali toj brutalnosti stvorivši živi zid podignutih ruku ispred policijskog kordona.
U jednom trenutku Policía National primijenila je brutalnost i počela pendrečiti miroljubive ljude koji nisu pružali apsolutno nikakav otpor. Uslijedili su ubrzo pucnjevi te su gumeni meci frcali na sve strane. Apsolutna panika je vladala i "organ reda" je otpustio kočnice. Nitko na njihovom putu nije bio pošteđen", opisao nam je jučeršnji dan.
"Sramota Europe"
Katalonski mediji objavili su video svojih vatrogasaca koji su stali između Katalonaca i španjolske policije kako bi ih zaštitili. Nedugo zatim pojavile su se i snimke španjolske policije koja tuče vatrogasce. "The Shame of Europe", napisao je CNN u svojem osvrtu na španjolske policijske akcije.
>> VIDEO Španjolska policija tuče katalonske vatrogasce koji čuvaju građane
Zatvorena birališta
Španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je policija zatvorila 92 ilegalna birališta te zbog napada na službenike i građanske neposlušnosti uhitila troje ljudi, uključujući jednu djevojčicu.
Kako se približavao kraj glasanja, na pojedinim biračkim mjestima birališta su zatvorena prije vremena te su glasačke kutije odnesene prije nego bi španjolska policija uspjela doći po njih.
Glasnogovornik katalonske vlade Jordi Turull izjavio je da je policija zatvorila 319 biračkih mjesta.
"Razbijanje suživota"
Iz španjolske oporbe stigli su pozivi za ostavkom Rajoya, a on je pak nakon zatvaranja birališta izašao pred medije i izjavio kako referenduma zapravo nije ni bilo.
"Većina Katalonaca nije željela sudjelovati u referendumu i time je poštovala zakon", rekao je premijer koji je za sve ozlijeđene okrivio vladu Katalonije.
"Odgovorni za to su jedino i isključivo oni koji su promovirali kršenje zakona i razbijanje suživota. Nemojte tražiti druge krivce, jer ih nema", izjavio je Rajoy na konferenciji za medije u Madridu. "Mi smo napravili ono što smo morali napraviti. Ispunili smo svoju obvezu, ponašajući se u skladu sa zakonom, i samo sa zakonom. Država je odgovorila čvrsto i trezveno", dodao je.
"Odgovarat ćete pred međunarodnim tijelima"
Glasnogovornik katalonske vlade kazao je da će španjolska vlada odgovarati pred međunarodnim tijelima zbog nasilja.
"Španjolska država vrlo se kompromitirala i završit će na međunarodnim sudovima", kazao je Jordi Turull na konferenciji za novinare.
Tijekom cijelog dana iz Europske unije su stizali pozivi da se prekine s nasiljem koje nije rješenje. Kako prenosi Die Welt, Angela Merkel zatražila je očitovanje od španjolskog premijera koji će morati pojasniti nasilje na ulicama katalonskih gradova, dok će se o današnjim događanjima očitovati i Europska komisija.
>> Španjolski premijer: Danas nije bilo referenduma, policija je obranila vladavinu prava
Tijekom noći javnosti se obratio katalonski predsjednik Carlesa Puigdemont koji je poručio kako su Katalonci zaslužili neovisnost u obliku republike. Oko 5,3 milijuna ljudi imalo je pravo glasa na ovom povijesnom referendumu, koji će ostati zapamćen po policijskom nasilju protiv građana Katalonije.
>> Predsjednik Katalonije: Zaslužili smo pravo na neovisnost
Pravi problemi možda tek dolaze
Sam rezultat referenduma ne iznenađuje jer se pretpostavljalo da će na njega izaći isključivo pobornici neovisnosti, a da će protivnici katalonske nezavisnosti, zbog činjenice što je referendum nelegalan, ostati kod kuće.
Rezultati su objavljeni i tek sada možemo očekivati svašta. Pravi problemi za Španjolsku i Kataloniju možda tek dolaze.