Kupovna moć u Hrvatskoj niža je nego 1978. godine

Foto: FAH

KAO ČETIRI glavna strateška cilja nove Vlade Andreja Plenkovića navedeni su stabilan i trajan gospodarski rast, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost, piše Dean Skok za Al Jazeera Balkans.

Dakako, osnovni i najvažniji cilj svake ekonomske politike je bolji standard građana - to su ponavljale sve garniture vlastodržaca od početka tranzicije i prelaska sa planske ekonomije na tržišnu.

Prije je bilo bolje, ikada više neće biti kao što je bilo, danas se živi teže, bit će nam samo još gore, jučer nam je bilo bolje, a sutra će nam biti gore nego danas... To su samo su neke od poznatih laičkih uzrečica u javnosti i svakodnevnom životu.

No, je li zaista prije bilo bolje, i kakav standard smo u usporedbi s današnjim imali daleke 1978., nedavno je analizirao Josip Tica, profesor Zagrebačkog ekonomskog fakulteta.

On je utvrdio da danas imamo niži standard nego 1978. godine.

Hrvatsko gospodarstvo kontinuirano stagniralo

Uz konstataciju da nam je BDP na istoj razini kao i 1980. godine, što nitko razuman ne osporava, te kako je hrvatsko gospodarstvo - osim u nekim kraćim periodima - kontinuirano stagniralo, Tica je napravio usporedbu kupovne moći 1978. godine i danas, prema indeksu potrošačkih cijena. 

"Te daleke 1978. godine, sa prosječnim čistim osobnim dohotkom od 5.437 dinara moglo se kupiti proizvoda i usluga koji bi po današnjim cijenama koštali 7.271 kunu ( 970 eura). Imamo li na umu kako je prema DZS-u prosječna mjesečna neto plaća u 2015. iznosila 5.710 kuna (761 euro), iz računice proizlazi kako je kupovna moć plaća od 1978. do danas pala za 1.460 kuna (195 eura) mjereno današnjim cijenama. Iskazano u postocima, kupovna moć prosječne neto plaće u 2015. godini bila je 27 posto niža od prosječne neto plaće iz 1978. godine", zaključio je Tica.

Plaća nam je sve veća, ali za taj iznos možemo kupiti sve manje. Jer iznos prosječne plaće nije isto što i kupovna moć.

Iako u ovakvim analizama postoji niz otežavajućih okolnosti, kao što su različite statističke metodologije, tri denominacije i inflaciju od nekoliko milijuna posto te vrlo velike suštinske razlike između planske i tržišne privrede, većina analitičara se slaže da danas, ipak, imamo niži standard nego 1978. godine.