Njemačka televizija: Hrvatskom turizmu potrebne su radikalne promjene

Screenshot: WDR

NJEMAČKA televizija WDR objavila je 45-minutnu reportažu o ovogodišnjoj turističkoj sezoni u Hrvatskoj, koju je nazvala "Raj za odmor bez turista".

Riječ je o svojevrsnom nastavku reportaže od prije dvije godine, koja se bavila problemima hrvatskog turizma poput prenapučenosti Dubrovnika, no sada se prikazuje potpuno drugačije situacija koju je izazvala pandemija koronavirusa.

>> Njemačka televizija o hrvatskom turizmu: "Nema strategije, ponavljaju greške"

"Za rijetke turiste ovo je idealna situacija jer imaju skoro pa cijelu obalu za sebe, dok se domaći brinu o tome hoće li financijski preživjeti i kako opstati", navodi se na početku WDR-ove reportaže.

Utjecaj pandemije na hrvatski turizam

Jedan hrvatski konobar im tako kaže: "Naravno da imam strah od budućnosti, ne znam za koga bih uopće mogao raditi. Ovdje svi žive od turizma." Slijede kadrovi poprilično praznih dubrovačkih ulica, neusporedivih s vrevom koju su njemački novinari snimili prije dvije godine u isto vrijeme.

"Koliko je teško koronakriza pogodila Hrvatsku? Kako utječe na turizam? I kako se ljudi nose s time?" pitanja su na koja WDR-ova reportaža pokušava odgovoriti.

Dubrovnik bez turista

Za Dubrovnik navode da je skoro prazan pa stoga i nije teško držati razmak jer ljudi jednostavno nema. S druge strane, jedan Dubrovčanin kaže da je prije pandemije u Dubrovniku bila tolika gužva da se u gradu više nije moglo živjeti. "Sve je bilo usmjereno na profit", kaže ovaj Dubrovčanin koji se prisjeća da je bilo dana kada je šest kruzera dolazilo u Dubrovnik pa su domaći znali da taj dan jednostavno nema smisla izaći na ulicu zbog gužve. Ove godine pak neće nijedan kruzer doći u Dubrovnik. Jedan je u luci, ali je prazan, i tu bi trebao provesti zimu.

>> Udarni je vikend sezone, a pogledajte kako izgleda Dubrovnik

>> Gradonačelnik Dubrovnika: Turistički rezultati su nam katastrofalni

Navodi se kako je Dubrovnik pun oglasa s popustima, ali i da je sve više poslovnih prostora koji se nude na prodaju. Ističu da je naročito pogođen gastronomski sektor u Dubrovniku, koji je prošle godine servisirao više od pet tisuća ljudi dnevno, dok sada gostiju jednostavno nema. Predviđa se da će se mnogi restorani i kafići ove godine zatvoriti, da neće preživjeti krizu.

Bez gužve na Plitvicama

Sljedeća lokacija koju tematizira WDR-ova reportaža su Plitvička jezera. Novinarska ekipa snima kamp u blizini Plitvica, čijih je 2500 mjesta inače uvijek popunjeno. Ne i ove godine, u kampu ima tek oko 200 šatora i kamp-prikolica, a većina onih koji su došli nisu svoje mjesto unaprijed rezervirali jer su ispravno zaključili da za to nema potrebe.

Snimke iz 2018. prikazuju dugi red pred ulaskom u Nacionalni park Plitvička jezera, a ove godine reda uopće nema. Sada se zbog pandemije u Nacionalni park po satu pušta maksimalno 300 osoba na svakom od dva ulaza, ali gostiju je i manje od toga. Prije ih je bilo na tisuće. Iz uprave Nacionalnog parka ističu da sve redovito dezinficiraju i da se drže ostalih epidemioloških mjera. Ipak, rijetki posjetitelji nose maske koje nisu obavezne.

"Za one koji žive od turizma situacija je posve drugačija, oni već osjećaju krizu", kaže se u reportaži. Ističu da je područje oko Plitvica siromašno, da nema industrije te da su mnogi na turizmu pokušali nešto dodatno zaraditi i dignuli kredite kako bi sagradili apartmane za iznajmljivanje. No ove godine jedva da ima gostiju.

Nestalo i jezero govana na Plitvicama

WDR podsjeća da je turistički bum na Plitvicama nastao bez potrebne infrastrukture te da ima svoju mračnu stranu, naročito kada je riječ o kanalizaciji i otpadnim vodama. 

Novinari su opet posjetili tzv. Sedamnaesto jezero, odnosno jezero govana na Plitvicama koje se tamo stvorilo prije par godina. "Usred Nacionalnog parka osjećao se bestijalan smrad", prisjeća se novinarka WDR-a. Ove godine jezera govana - nema. Jer nema turista pa je postojeća infrastruktura dovoljna za one koji na Plitvicama žive. Tu je i stanica za pročišćavanje, projekt Nacionalnog parka i Ministarstva zaštite okoliša, koja je pomogla u saniranju. Načelnik općine Plitvice Ante Kovač objašnjava da je problem riješen zahvaljujući prosvjedima lokalnog stanovništva, ali i "zbog novinara, koji su političare stjerali uza zid".

>> Jezero govana zagađuje Plitvice. Dokad?

>> Plitvičko jezero govana kao metafora Hrvatske kakvu je stvorio HDZ

S druge strane, stanovnici Plitvica su doživjeli "financijski šok" zbog pandemije te se nadaju oporavku sljedeće godine. Jedan iznajmljivač kaže da je u financijskom smislu pandemija "gora od rata".

Na Hvaru žele cjelogodišnji, održivi turizam

Treća destinaciju koju je obišla ekipa WDR-a je Hvar. Podsjećaju da je to prije dvije godine bio "party otok", što je i tada stvaralo probleme, pa je lokalna vlast uvela stroža pravila ponašanja za turiste i počela prijetiti novčanim kaznama zbog neprimjerenog ponašanja.

"Sada se taj problem riješio sam od sebe", konstatira se u reportaži uz snimke praznih hvarskih ulica.

Vlasnik jednog hvarskog hostela kaže da se više ne želi baviti tim poslom jer je pandemija pokazala da je cijeli model hrvatskog turizma pogrešan. "Potreban je novi pristup, novi projekti", kaže za WDR. "Hvar može ponuditi više od noćnih klubova, kafića i glasne glazbe", smatra, te navodi da želi s lokalnim istomišljenicima provesti "radikalne promjene u turizmu na Hvaru". Cilj je ostvariti "cjelogodišnji, održivi turizam".
 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.