U izvještajima o prvom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj njemački mediji uglavnom ističu kako je aktualni predsjednik Zoran Milanović tijesno propustio pobjedu već u prvom krugu izbora, ali se osvrću i na njegov proruski i antizapadni ton, piše DW.
Pritom se ne propušta spomenuti Milanovićev kurs u vanjskoj politici, koji se dobrim dijelom razlikuje, pogotovo kad je Ukrajina u pitanju, od onog većine zemalja Europske unije.
Kavanski stil odgovara i ljevici i desnici
Tako portal njemačke news-televizije ntv (Nachrichten TV) Milanovića već u naslovu opisuje kao političara koji zastupa "antizapadnjački kurs prema Ukrajini". U uvodu se odmah spominje i tajna njegovog uspjeha kod birača.
"Kao predsjednik, Milanović je posljednjih pet godina koristio populističku retoriku i njegovao kavanski stil. Time se ne obraća samo svojoj bazi s ljevice nego i desnim i ultradesničarskim biračima", kaže se u tekstu o predsjedničkim izborima u Hrvatskoj.
O Milanovićevom konkurentu, HDZ-ovom Draganu Primorcu ntv je zaključio: "Za političku formaciju s najviše resursa i najmoćnijom mrežom u cijeloj zemlji rezultat njihovog kandidata djeluje poput blamaže."
Proruske tendencije
Nadalje se opisuje uloga predsjednika u Hrvatskoj i navode neki dosadašnji Milanovićevi potezi u vezi s tom funkcijom, posebice kao vrhovnog zapovjednika vojske "jedne članice NATO-a".
"Milanović je pojačano pokazivao proruske tendencije i jasno se izjašnjavao protiv vojne pomoći Ukrajini, koju je napala Rusija. U predizbornoj kampanji agirao je protiv navodnog slanja hrvatskih vojnika u Ukrajinu iako to dosad nitko nije spominjao ni planirao", navodi se u tekstu i napominje kako Milanović blokira sudjelovanje hrvatskih časnika u NATO-ovoj misiji za Ukrajinu, čemu teži prozapadnjačka vlada Andreja Plenkovića.
Srozavanje političke kulture
I inače se u njemačkim medijima zaključuje kako je "gorka netrpeljivost" između predsjednika i premijera zemlje dovela do srozavanja političke kulture u Hrvatskoj.
Tim pitanjem bavi se i nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), koji ne spominje udarce ispod pojasa između Milanovića i Plenkovića, nego između aktualnog predsjednika i glavnog konkurenta Primorca.
"Tijekom predizborne kampanje dva najizglednija kandidata međusobno su se vrijeđala i kritizirala. Milanović je svog izazivača Primorca nazvao 'lažnim poput novčanice od 13 eura i dosadnim poput prijateljske utakmice'. Za Primorca je Milanović čovjek 'kojem ništa nije sveto, ni posao ni domovina', i koji 'ustaje u 11:30'".
FAZ, kao i više drugih medija, ukazuje i na ne baš blistavo stanje u Hrvatskoj. "EU članica s oko 3.8 milijuna stanovnika trenutačno se bori protiv visoke inflacije, široko raširene korupcije i manjka radne snage".
Populisti iskoristili zbunjenost Hrvata u vezi s migracijom
U vezi s nedostatkom radne snage Katolička novinska agencija (KNA) u malo dubljoj analizi spominje i antimigracijsku retoriku koja je vladala tijekom predizborne kampanje. Tu posebice ističe kandidatkinju Mariju Selak Raspudić i kandidata Miru Bulja, pri čemu citira potonjeg, koji je tijekom kampanje obećao slanje vojske na granice u slučaju pobjede na izborima.
KNA citira i analitičarku Senadu Šelo Šabić iz Zagreba, koja ukazuje na to da se građani Hrvatske još uvijek nisu pomirili s radnom migracijom. "Tradicionalno je Hrvatska iseljenička i tranzitna zemlja. No posljednjih godina otvorila je vrata za radnike iz inozemstva, što je građane dočekalo nespremnima. Mnogi ne prave razliku između onih koji traže azil, neregularnih migranata i radnika koji legalno dolaze u Hrvatsku", kaže Šelo Šabić. Takvu zbunjenost, kako se navodi u tekstu, sada iskorištavaju populisti.
Kao drugu temu u kampanji KNA spominje suočavanje s posljedicama ratova u devedesetima i citira Dragana Primorca, koji je najavio razotkrivanje zločina koje su počinili JNA i srpske postrojbe. "Ja želim otkriti sva mjesta na kojima su ubijeni i pokopani hrvatski mučenici", prenosi KNA Milanovićevu izjavu s tim u vezi.
U članku se ukazuje i na moguću međusobnu blokadu u vanjskoj, obrambenoj i sigurnosnoj politici, koja se temelji na netrpeljivosti predsjednika i premijera, koji dolaze iz suprotnih političkih tabora, što bi se, primjerice, moglo odraziti na zastoje u imenovanju veleposlanika.