S prvim danom 2025. stupile su na snagu brojne porezne izmjene. Najvažnija se tiče nekretnina - uvođenje poreza na nekretnine. Hoće li porezna reforma uz ostala gospodarska i financijska kretanja utjecati na tržište nekretnina?
Lana Mihaljinec Knežević, članica predsjedništva Udruženja poslovanja nekretninama i predsjednica Strukovne grupe za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, u emisiji "Studio 4" je kazala da je dobro što se počelo promišljati o utjecaju turizma na tržište nekretnina. Kako kaže, turizam je utjecao na manjak ponude, a samim time i na porast cijena.
"Trenutačno se ne može reći kako će porezna reforma i stambena politika utjecati na tržište", rekla je. Naglašava da je najveći broj transakcija stambenim nekretninama na zagrebačkom tržištu, a nakon toga su razvijene obalne županije u kojima je turizam jak.
"Najveći izazov na tržištu nekretnina je manjak ponude. Dugi niz godina smo imali niske kamate na stambene kredite i to je stimuliralo potražnju. Nismo proizvodili dovoljno nekretnina da bi se potražnja zadovoljila", naglasila je.
Dodaje da je u Zagrebu jedan od najvažnijih kriterija prilikom kupnje stana statički integritet nekretnine. Što se tiče obale, zbog velikog fokusa na turizam imamo visoki nivo potražnje od stranih kupaca koji su veće platežne moći, ali se sve više posljednjih godina kupovalo nekretnine za turistički najam.
Prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu između 2300 i 2600 eura
"Porezi i stambena politika su fokusirani da se s jedne strane stavi pod kontrolu turizam, a s druge strane da se što brže pokuša staviti na tržište veći broj nekretnina. Smatram da utjecaj na cijene neće biti vidljiv ove godine, već će on biti vidljiv srednjoročno", istaknula je.
Naglašava da je hrvatsko tržište nekretnina segmentirano pa se cijene i broj transakcija razlikuju između Zagreba, obalnih i kontinentalnih županija. "Velike su razlike cijena između novosagrađenih nekretnina i rabljenih. U medijima se ističu najskuplji kvadrati u Zagrebu, ali njih je izuzetno malo i dostupni su malom broju ljudi. Prosječne postignute cijene u Zagrebu su prošle godine bile između 2300 i 2600 eura po kvadratu", rekla je.
Dodaje kako su i po tim cijenama nekretnine mnogima postale nedostižne. Ističe da se mora povećati ponuda kako bi se problem nepriuštivosti riješio. Istaknula je da se precijenjene nekretnine ne kupuju. Prošle je godine bio vidljiv pad transakcija stanovima u Zagrebu i drugim područjima. Nekretnine koje cijenom odskaču od realnog stanja kupci ne žele ni pogledati.
"Kupci izbjegavaju kupnju derutne nekretnine jer im je teško pronaći majstore da bi nekretninu obnovili", rekla je Mihaljinec Knežević.
"U Hrvatskoj se ne gradi dovoljno, promišljeno, strateški"
Još jednom je naglasila da se u Hrvatskoj ne gradi "dovoljno, promišljeno, strateški". "Ono što je tržištu primarno potrebno su stanovi koji su priuštivi", kaže.
"S obzirom na cijene u Zagrebu, ljudi traže stanove na rubnim dijelovima grada i mjestima blizu Zagreba, ali da bi se to ukorijenilo, treba postojati dobra prometna povezanost i dostupnost sadržaja koji su potrebni za život. Mislim da se na tome nedovoljno radi", istaknula je. "Trend da mladi ne žive u centru grada postoji u Europi već desetljećima. Glede toga treba postojati dugoročno promišljanje na razini države i jedinica lokalne samouprave", rekla je.
Na pitanje kupuju li se u Hrvatskoj stanovi kreditima ili gotovinom, Mihaljinec Knežević je kazala kako pola kupaca kupuje kreditom, a pola vlastitim sredstvima. "Luksuznije nekretnine se kupuju vlastitim sredstvima, a one prosječnih cijena se kupuju na kredit", istaknula je.
U 2025. godini ne očekuju se velike promjene što se tiče cijena nekretnina, zaključila je Mihaljinec Knežević.