Premijer Andrej Plenković najavio je na prvoj sjednici Vlade ove godine da će se poslijepodne u Ministarstvu obrazovanja potpisati Protokol radi dizanja mjera sigurnosti u školskim ustanovama, a jedna od mjera je i zapošljavanje osoba s potrebnim vještinama za zaštitu.
Nakon tragedije koja se dogodila posljednjeg dana prvog polugodišta u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko, Povjerenstvo je izradilo prijedlog osnovnih mjera jačanja razine sigurnosti u školama, a kako je premijer Plenković najavio na sjednici Vlade, danas poslijepodne će Protokol o mjerama sigurnosti potpisati ministar obrazovanja, znanosti i mladih Radovan Fuchs i svi uključeni dionici.
Poželio građanima sreću u novoj godini
"Zajednički cilj je dignuti mjere sigurnosti u svim školskim ustanovama. Ono što smo procijenili da je najbolje kao dugotrajno rješenje jest da se kroz sistematizacije i edukacije zaposle u školskim ustanovama one osobe koje imaju potrebne vještine za zaštitu, a ujedno su posebno senzibilizirane i educirane za rad s djecom, roditeljima i nastavnicima i koje bi onda trajno pomogle da se sigurnost škola digne na višu razinu nakon ove velike tragedije koja se dogodila u OŠ Prečko", kazao je.
"Brze mjere poput zaključavanja vrata, promjene vrata, novih sustava sigurnosti su već u tijeku, a lokalni timovi policije će održati sastanke s ravnateljima škola oko pitanja sigurnosti", dodao je. Svim građanima je poželio i svako dobro u novoj 2025. godini.
"U ime svih nas čestitam svim Hrvaticama i Hrvatima u domovini i inozemstvu novu 2025., želimo svako dobro i da u tako izazovnim vremenima, kada smo uspjeli osnažiti gospodarski rast, imamo rekordan broj zaposlenih i najviši kreditni rejting u povijest, nastavimo raditi na dobrobit društva i gospodarstva", poručio je.
Vlada predviđa pad udjela javnog duga u BDP-u
"Ključne brojke koje predstavljaju makroekonomski okvir Hrvatske u 2025. godinu su rast BDP-a od 3.2 posto, stopa inflacije do 2.7 posto i rast zaposlenosti za 2.9 posto", naveo je, istaknuvši da je Vlada optimistična u pogledu nastavka gospodarskog rasta.
Projiciranim rastom BDP-a od 3.2 posto Hrvatska prema njegovim riječima ostaje među najbrže rastućim zemljama u EU-u. Javni dug mjeren udjelom u BDP-u trebao bi prema vladinim projekcijama ove godine pasti na 56 posto. Dodao je da su stoga Vladini prioriteti u aktualnom mandatu povećanje plaća i mirovina, demografske mjere i stvaranje preduvjeta za priuštivo stanovanje mladih i njihovih obitelji.
Osvrnuo se i na najnovije podatke o prihodu od turizma u prvih devet mjeseci prošle godine od 13.2 milijarde eura, što je 1.9 milijardi eura više nego u istom razdoblju 2023. godine, ocijenivši to ohrabrujućim u kontekstu očekivanih podataka za cijelu godinu.