Otvoreno o stranim radnicima. HDZ-ovac: Kod nas neće doći do nemira i prevrtanja auta

Hrvatska je od početka godine izdala najmanje 143 tisuće radnih dozvola strancima. Tko provjerava njihove kompetencije i što donosi novi Zakon o strancima bile su teme sinoćnje emisije Otvoreno na HTV-u.

HDZ-ovac: To nije zamjena stanovništva, nego uvoz radnika

"Ne radi se o zamjeni stanovništva, već se radi o 'uvozu' radnika za ona radna mjesta za koja se ne može naći radna snaga", kazao je Ivan Vidiš iz HDZ-a, komentirajući činjenicu da je Hrvatska od početka godine izdala najmanje 143 tisuće radnih dozvola strancima. Dodao je kako je to i posljedica gospodarskog rasta, koji i ovisi o tome do koliko kvalificirane radne snage možemo doći.

Kazao je da se s demografskim problemima suočavaju sve države Europe. Smatra da je vrhunac "negativnog migracijskog salda" dostignut 2017. i da se trendovi okreću. "Sada se svake godine više od 10 tisuća Hrvata vraća u Hrvatsku, a sve je to posljedica rasta plaća", naglasio je.

"Brojke su čudne"

Zastupnica Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović kazala je da situacija nije ružičasta, ali "nije ni tako crna". Kazala je da Hrvatska zadnjih godina bilježi dobre stope rasta, ali je zabrinjava činjenica da unatoč liberalizaciji uvoza radne snage - Hrvatskoj nedostaju imigracijska i integracijska strategija.

"U društvu imamo konfuznu situaciju, a brojke su čudne. U četiri godine izdalo se otprilike 400 tisuća dozvola, a prema podacima HZMO-a, stranih je osiguranika do kraja prošle godine bilo 80.604. Variraju podaci MUP-a, Ministarstva? Gdje su ti ljudi? Odlaze li oni dalje?" upitala je.

"Svaki radnik plaća 4000 eura samo da bi došao ovdje"

Rekla je da postoje agencije koje dobro zarađuju na stranim radnicima te da svaki radnik plaća agenciji 4 tisuće eura samo da bi došao ovdje. Zabrinjava je i obrazovna struktura radnika koji dolaze - njih 25 posto je nepismenih, jedan posto ima visoku stručnu spremnu, a njih 50 posto ima završenu samo osnovnu školu.

"Svaki radnik mora biti osposobljen za siguran rad. Ja bih da taksist poznaje propise i da ima vozačku dozvolu. Moramo svakom radniku osigurati sigurne radne uvjete. On mora proći to osposobljavanje na službenom jeziku. Mi nemamo evidenciju koliko je tih ljudi doživjelo nesreću na radu. A o uvjetima kako i gdje žive, to neću ni govoriti. U suprotnom, umjesto integracije imat ćemo getoizaciju", zaključila je.

"U stanu u Zagrebu od 100 kvadrata bilo je 40 stranih radnika"

Sandra Benčić iz Možemo je kazala da je odnos prema stranim radnicima podsjeća na robovlasnički odnos. Iznijela je primjer stana o 100 metara četvornih u centru Zagreba u kojemu je bilo smješteno 40 stranih radnika. Dodala je da će novi zakon o strancima ipak postaviti standarde.

Složila se s Vesnom Vučemilović u tome da nema migracijske strategije te ustvrdila da je Hrvatska logiku dolazaka stranih radnika prepustila logici profita.

"Privatne firme određuju koji radnici im trebaju. Imamo ogroman porast broja tvrtki koje se bave 'legalnom trgovinom ljudima'. Uzmu ljude u nekoj zemlji, to naplate. Kad radnik ostane bez posla, gubi mogućnost boravka. Mi smo tražili da ljudi dobiju radnu dozvolu za određeno zanimanje. I ako dobiju otkaz - mogu određeno vrijeme tražiti posao i otići kod drugog poslodavca. To bi trebalo produžiti na tri godine ako želite imati integraciju", kazala je.

"Stravičan broj mladih Hrvata je otišao iz Hrvatske, a država nije reagirala"

"Mi stalno pričamo o posljedicama. Nedostatak radne snage na tržištu je posljedica loše politike. Stravičan broj mladih Hrvata izišao je iz Hrvatske, a mi apsolutno kao država nismo dobro reagirali", kazao je Ivica Kukavica iz Domovinskog pokreta. Veseli ga, kaže, što su neke odredbe u novom zakonu strože.

"Drago mi je i da je naš ministar Šipić uveo u ovaj zakon da se Hrvati bez državljanstva i njihovi potomci neće smatrati strancima, nego će ravnopravno moći ulaziti na tržište rada", kazao je.

Dodao je da će Domovinski pokret kao partner u vladi napraviti sve "da pod krinkom potrebe za stranim radnicima ne dođe do zamjene stanovništva".

HDZ-ovac: Mi znamo sve o tim ljudima

Odgovarajući na pitanje tko kontrolira kvalifikacije i stručnost stranih radnika, Vidiš je odgovorio: "Mi znamo sve o tim ljudima, imamo baze podataka, znamo kad su ušli. Mnogi od njih dobiju radnu dozvolu i odu u neku drugu državu.

Odmah da demantiram da bi u Hrvatskoj moglo doći do nemira, prevrtanja auta kao u Francuskoj, Belgiji i drugdje. To su države koje imaju drugačiju povijest, pa i kolonijalnu. Drugo, većina radne snage koja dolazi u Hrvatsku - dolazi iz susjedstva i poznaje jezik. Njihov udio raste s porastom prosječne plaće, i ovo ih je ljeto bilo oko 60 posto", kazao je te potvrdio da je 28 tisuća radnika iz BiH, 24 tisuće iz Srbije i 23 tisuće iz Nepala. 

"Propisat ćemo standarde smještaja stranih radnika. Izolirani slučajevi beskrupuloznih poslodavaca i stanodavaca ne odražavaju pravu sliku. Većina njih želi da radnici normalno obavljaju svoj posao, a agencije žele da imaju dostojanstvene uvjete. Doslovno ih uče jezik i pripremaju na život i rad u Hrvatskoj. A poznavanje hrvatskog jezika je nulta točka integracije", dodao je.

"Dublje surađujemo sa zemljama iz kojih dolaze radnici"

Naglasio je da je paralelno sa Zakonom o strancima donesen i Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada u kojemu je "crna lista". "Tko god bude uhvaćen da nije prijavio radnika - bit će mu onemogućeno da zaposli strane radnike", rekao je.

"Bitno je i da dublje surađujemo s državama iz kojih nam radnici dolaze. Potpisali smo sporazum s Filipinima i smatramo bitnim da prije dolaska provjerimo kompetencije radnika. Dugoročno, cilj nam je i da prije dolaska uče hrvatski jezik. To bi bila garancija da oni zaista žele živjeti i raditi ovdje", naglasio je Vidiš.

Kao "ciljane" zemlje za uvoz radnika spomenuo je i Čile i Argentinu.