IGOR GREČUŠKIN, ruski državljanin s navodnim prebivalištem u Limasolu na Cipru, vlasnik je zlosretnog broda koji je prenosio opasni teret koji je, sedam godina kasnije, eksplodirao i prouzročio nezamislivo uništenje u Bejrutu.
Riječ je, podsjetimo, o 2750 tona amonijevog nitrata, kemijskog spoja koji se inače koristi kao umjetno gnojivo, ali u određenim situacijama može se koristiti i kao eksploziv - ili nehotice izazvati eksploziju, kao što se nažalost dogodilo u bejrutskoj luci.
Gnojivo je, naime, u hangaru u luci bilo uskladišteno od 2014. do danas, bez sigurnosnih mjera koje bi spriječile katastrofu koja se dogodila.
>>Golemu eksploziju u Bejrutu uzrokovao je amonijev nitrat. Što je to uopće?
Neobično zaustavljanje broda u Bejrutu
S tim je teretom brod pod moldavskom zastavom MV Rhosus zaglavio u bejrutskoj luci u listopadu 2013. No odredište Rhosusa, koji je isplovio iz Batumija u Gruziji, uopće nije bio Libanon, nego Mozambik.
Međutim, kako CNN izvještava na temelju dokumenata koje je dobio na uvid, kapetan Boris Prokošev zaustavio je brod u Grčkoj kako bi napunio gorivo kada mu je vlasnik Grečuškin, navodno direktor tvrtke Teto Shipping, javio da je kompaniji ponestalo novaca i da će u Bejrutu morati pokupiti dodatni teret kako bi se pokrili putni troškovi.
Ruski portal na engleskom jeziku Siberian Times pak piše da se brod u Bejrutu zaustavio zbog kvara.
U svakom slučaju, kada je brod pristao u Bejrutu, lokalne lučke vlasti su ga zadržale zbog "grubih prekršaja u upravljanju plovilom" odnosno "nedostatka dokumenata i uvjeta nužnih za prijevoz", neplaćenih naknada luci te pritužbi ruske i ukrajinske posade.
>>Novi detalji: Mornari ostali bez novca i otišli, vlasti nije bilo briga za opasnost
Grečuškin proglasio bankrot i ostavio brod, posadu i opasni teret
Posada sastavljena od osam Ukrajinaca i dvojice Rusa bila je prisiljena ostati na brodu, a vlasnik Grečuškin proglasio je bankrot i naprosto "ostavio brod", tvrdi posada. Libanonske vlasti na kraju su pustile šest od deset članova posade da se iskrcaju, a četvorica su ostali zarobljeni na brodu punom eksplozivnog tereta gotovo godinu dana.
"Vlasnik broda Igor Grečuškin praktički je napustio brod i preostalu posadu. Nije nam osigurao novac (za troškove i plaće), potpuno nas je lišio bilo kakvih sredstava komunikacije", pisao je kapetan Prokošev u lipnju 2014. u očajničkoj molbi međunarodnim organizacijama, diplomatima vlastima Ukrajine i lučkim vlastima u Bejrutu apelirajući da se njega i njegove mornare pusti s broda na kojem su bili zarobljeni.
>>Eksplozija u Bejrutu nije libanonska Hirošima, nego Černobil
"Rekao nam je da je bankrotirao i, iako mu ne vjerujem, najvažnija stvar je da je digao ruke i od svoje posade i od svog tereta", dodao je.
"Mornari su bili na brodu 11 mjeseci, imali smo malo zaliha. Svakodnevno sam pisao Putinu. Na kraju smo morali prodati gorivo kako bismo tim novcem angažirali odvjetnika. Vlasnik nam nije priskrbio ni hranu ni vodu", rekao je kapetan Prokošev i u utorak u radiointervjuu za Odjek Moskve.
Grečuškin na upite nije odgovarao ni CNN-u ni Siberian Timesu.
Nitko se sedam godina nije pobrinuo za "plutajuću bombu" - ni ruski vlasnik ni libanonske vlasti
Prema e-mailovima koje su razmjenjivali Prokošev i njegov advokat Charbel Dagher, amonijev nitrat iskrcan je u bejrutskoj luci do studenog 2014. i pohranjen u skladištu. Potom su ga ondje vlasti držale šest godina, unatoč opetovanim upozorenjima direktora libanonske carine Badrija Dahera da se radi o "ekstremno opasnom" teretu.
CNN je na uvid dobio dokumente u kojima se vidi kako su se Daher i njegov prethodnik Merhi više puta od 2014. godine n dalje obraćali bejrutskim sudovima kako bi opasan teret pokušali odložiti na neko drugo mjesto.
"U dopisima 19320/2014 od 5.12.2014. i 6.5.2015. tražili smo od suda da naloži nadležnim lučkim vlastima izvoz amonijevog nitrata koji je zaplijenjen s broda Rhosus i spremljen u carinski hangar broj 12 u luci Bejrut", napisao je sudu Daher 2017. godine. Dokumenti pokazuju da je u jednom trenutku Daher čak predložio da se opasni teret proda libanonskoj vojsci, ali je taj zahtjev odbijen.
Daher, koji je uzalud upozoravao da je teret ekvivalentan "plutajućoj bombi", jučer je za CNN potvrdio kako je njegov ured uputio "šest pisama pravnim tijelima", ali vlasti nikada nisu odgovorile ni na jedno od njih.