POČETKOM siječnja ove godine, radiosondom su provedena mjerenja u središnjim slojevima stratosfere, koja se prostire 50-55 km iznad Zemljine površine.
Mjerenja provedena nad islandskom prijestolnicom Reykjavik pokazala su najnižu temperaturu u stratosferi u posljednjih 40 godina - čak -96 Celzijevih stupnjeva. Ovaj podatak svjedoči o lošem stanju u kojem se trenutno nalazi polarni vrtlog u stratosferi.
Nekoliko tjedana kasnije, postignut je novi rekord u pogledu niske temperature, ali ovoga puta u nižim slojevima stratosfere, na visini između 18 i 20 km. Prilikom jednog ispitivanja, provedenog u Svalbardu, arhipelagu koji se nalazi u Arktičkom oceanu sjeverno od Europe, izmjerena je temperatura od -85 Celzijevih stupnjeva u nižim slojevima stratosfere.
S obzirom na to da su ispitivanja provedena u stanicama izvan jezgre polarnog vrtloga, temperatura nad samim polom je zasigurno još niža. Analize pokazuju naznake zapanjujuće niske temperature u jezgri vrtloga za ovo doba godine, navodi Severe Weather Europe.
Kakvu prijetnju predstavljaju polarni oblaci?
Prema mjerenjima američke svemirske agencije NASA, zabilježena temperatura je najniža u posljednjih 40 godina za ovo razdoblje u sjevernoj hemisferi. Ovakvo stanje dovodi do pojave polarnih oblaka u stratosferi, koji se oblikuju u njenim najhladnijim dijelovima, gdje temperatura pada ispod -85 Celzijevih stupnjeva. Ovi oblaci su rjeđi prizor i od polarne svjetlosti.
Usprkos svojoj ljepoti, ovi oblaci igraju ključnu ulogu u procesu razaranja ozonskog omotača.
Na Južnom polu oni pomažu stvaranje ozloglašene ozonske rupe. Razlog za to je činjenica da ovi oblaci potiču nastajanje klora i broma, koji su kemijski veoma aktivni i doprinose ubrzanom uništenju ozona. Hladni uvjeti koji podržavaju formiranje ovih stratosferskih oblaka opstaju i do rujna-listopada nad Antarktikom, kada se uslijed sunčevih zraka javlja fotokemijski proces koji doprinosi razaranju ozonskog omotača.
Predstoji nam neizvjesno proljeće i početak ljeta
U slučaju Sjevernog pola, temperatura obično nije dovoljno hladna da bi se ovi oblaci formirali. Ipak, trenutni pokazatelji svjedoče o kritičnom stanju ozona. Sunčeva svjetlost stiže do Sjevernog pola krajem veljače, odnosno, početkom ožujka, te uz prisustvo polarnih oblaka u stratosferi može pokrenuti proces uništenja ozona.
Ozonska rupa nad Sjevernim polom je i dalje manja od one nad Južnim, ali svakako je nesvojstvena za sjevernu hemisferu. Uzročnik je drastično zahlađenje polarnog vrtloga, dok se i snaga vjetra unutar njega neuobičajeno povećala. Vrtlog će početi nestajati s dolaskom proljeća, jer će temperatura sigurno narasti. Ovaj proces povlačenja vrtloga može biti postupan ili se javiti kao naglo povećanje temperature. Riječ je o prirodnom događaju koji se zove "posljednje zagrijavanje" (eng. ''Final Warming").
Posljednje zagrijavanje inače ne utječe na klimu, ali isto neće važiti i ove godine, zbog prisustva tako snažnog polarnog vrtloga. Iz tog razloga, neizvjesno je kakvo nam proljeće predstoji. Posljednje zagrijavanje može utjecati na vremenske prilike sve do početka ljeta.
Proljeće će biti ekstremno
A da će proljeće pred nama, barem u dijelovima Europe, biti ekstremno potvrdio je i AccuWeather u svojoj sezonskoj prognozi.
Najavljuju kako će se iznadprosječno toplo vrijeme nastaviti u većem dijelu Europe, ali i kako nas čekaju razdoblja ekstremnih vremenskih uvjeta i oluja.
Nakon zime koju nije obilježilo dugotrajno hladno vrijeme, proljeće će nastaviti taj trend u cijeloj Europi.
Dok se za cijeli kontinent predviđaju prosječne ili iznadprosječne temperature, najduža razdoblja topline osjetit će se od Pirinejskog poluotoka pa sve do Njemačke i južnih dijelova Ujedinjenog Kraljevstva.
"Oni koji provode vrijeme vani morat će se pripremiti na rani početak sezone alergija jer produljena toplina uzrokuje rano cvjetanje bilja i povećanje peludi", rekao je meteorolog AccuWeathera Tyler Roys.
Toplina će se u nekim zemljama pretvoriti u neugodnu vrućinu pred kraj proljeća.
"Očekujem da će se dijelovi Portugala i Španjolske tijekom svibnja osjećati kao da su usred ljeta", rekao je Roys. "Lokacije u unutrašnjosti mogu očekivati više dana s temperaturama blizu ili iznad 32 Celzijeva stupnja".
Na najtoplijim mjestima u Španjolskoj moguće će biti temperature i do 38 stupnjeva krajem svibnja ili početkom lipnja.
U Londonu će najviše temperature vjerojatno ići do 27 stupnjeva prije kraja svibnja.
"Visoke temperature mogu prelaziti 30 stupnjeva od Pariza do Berlina tijekom druge polovice svibnja", rekao je meteorolog AccuWeathera Alan Reppert.