Poljska i tri baltičke države, Litva, Latvija i Estonija, najavili su planove za povlačenje iz Otavske konvencije, koji ima cilj eliminirati upotrebu protupješačkih mina (APM). Kako piše NFP, četvorka navodi da rastuća prijetnja Rusije znači da su takve mine potrebne za obranu.
"Od ratifikacije konvencije sigurnosna situacija u našoj regiji fundamentalno se pogoršala", napisali su ministri obrane četiriju zemalja u zajedničkoj izjavi. "Vojne prijetnje članicama NATO-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom značajno su se povećale."
"U svjetlu ovog nestabilnog sigurnosnog okruženja, obilježenog ruskom agresijom i njenom kontinuiranom prijetnjom euroatlantskoj zajednici, ključno je procijeniti sve mjere za jačanje naših sposobnosti odvraćanja i obrane", dodali su.
Upotreba mina je kontroverzna jer su to neselektivna oružja i mogu ostati na mjestu dugo nakon završetka sukoba, što znači da često završe nanoseći štetu civilima.
Poljska je bila jedna od izvornih potpisnica Otavske konvencije 1997. godine, koja je imala cilj eliminirati upotrebu APM-a. Trenutno je preko 160 zemalja pristalo na uvjete ugovora; među onima koji to nisu učinili su Rusija, Kina i Sjedinjene Američke Države.
Međutim, još u svibnju prošle godine poljski ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz otkrio je da bi vlada mogla razmotriti povlačenje iz konvencije.
To je učinio predstavljajući planove za "Istočni štit", veliko utvrđivanje poljskih granica s Bjelorusijom i Rusijom, koje bi potencijalno uključivalo minska polja. Planovi se koordiniraju s tri baltičke države.
Tijekom važnog sigurnosnog govora u parlamentu prošlog mjeseca poljski premijer Donald Tusk ponovno je rekao da vlada razmatra povlačenje iz Otavske konvencije. Također je najavio moguće povlačenje iz ugovora protiv upotrebe kazetnog streljiva iako ga Poljska zapravo nikad nije potpisala.
U današnjoj zajedničkoj izjavi četiri ministra obrane rekla su da "jednoglasno preporučuju povlačenje iz Otavske konvencije". To bi, dodali su, "poslalo jasnu poruku: naše zemlje su spremne i mogu koristiti svaku potrebnu mjeru za obranu našeg teritorija i slobode".
Međutim, četvorka je inzistirala da će unatoč povlačenju, "ostati predani međunarodnom humanitarnom pravu, uključujući zaštitu civila tijekom oružanog sukoba".
Od ruske pune invazije na Ukrajinu 2022. godine Poljska je brzo i značajno povećala svoje obrambene izdatke, koji su prošle godine dosegnuli 4.12%, najvišu relativnu razinu u NATO-u. Estonija je imala drugu najvišu brojku (3.43%), s Latvijom na četvrtom (3.15%) i Litvom na šestom mjestu (2.85%).