Foto: FAH
"Istanbulska konvencija je pisana jednostavnim jezikom i isključivo je fokusirana na rodno uvjetovano nasilje prema ženama samo zbog toga što su žene", istaknula je Ljubičić u emisiji Intervju tjedna Hrvatskoga radija.
Iznijela je podatak da je od 47 europskih država Konvenciju potpisalo njih 45, ratificirale su je 23 države - prva Turska, a tu je i Malta, koja je, uz Poljsku i Irsku, jedna od triju država koje izrijekom zabranjuju pobačaj.
"U fokusu Konvencije primarno je cjelokupna zaštita žena od svih oblika nasilja, ne samo seksualnog i fizičkog, nego i genitalnog sakaćenja, prisilnih brakova, trgovanja djevojčicama i ženama, te zakonodavni dio za rješavanje sigurnosnih mehanizama, poput besplatne pravne pomoći, skloništa, edukacije stručnih osoba", ustvrdila je.
Ljubičić ističe kako je ona pisana za lepezu država koje imaju multikulturalne i multikonfesionalne zajednice, gdje su očekivanja da žena brine za obitelj, rađa, brine o kući i djeci, dok je muškarac hranitelj obitelj, a u takvim tradicionalnim ulogama vjerojatnije će se udarac, kada se dogodi zbog neskuhanog ili nedovoljno dobro skuhanog ručka, očekivati.
"Nasilje prema ženama je u 75 do 95 posto slučajeva rodno uvjetovano od strane muške populacije nad ženskom populacijom. To je statistika od koje trebamo krenuti", naglasila je.
Za Hrvatsku je važno ratificirati Istanbulsku konvenciju
Hrvatska još nije ratificirala Istanbulsku konvenciju, a Ljubičić kaže kako, prema njezinim saznanjima, prijedlog zakona o ratifikaciji još nije upućen u saborsku proceduru.
"Iznimno je važno ratificirati konvenciju jer je svi pokazatelji govore kako je za tretiranje obiteljskog nasilja nužna prevencija, sankcioniranje i davanje jasne poruke da je to društveno neprihvatljivo ponašanje", ustvrdila je.
Po njezinim riječima, nužno je naći bolje mehanizme zaštite žrtava koje trpe nasilje, jer se one u 40 posto slučajeva vraćaju počiniteljima, tridesetak posto odlazi svojim primarnim obiteljima, a vrlo mali broj može ostati ekonomski neovisan, pronaći ili zadržati posao.
Ljubičić kaže da ne želi vjerovati da Hrvatska neće ratificirati Konvenciju, neovisno o javnim prozivkama, lobiranjima, zagovaranjima ili spominjanju financijskih mogućnosti države što je, kako su saznali u neformalnim razgovorima, bio razlog za neratificiranje u vrijeme SDP-a.
"I mnogo siromašnije zemlje u našem okruženju su ju ratificirale i u hodu pokušavaju dostići standarde koje ona nameće", istaknula je, dodavši kako u državnom proračunu to nije postavljeno kao prioritet, a iznimno se malo izdvaja i na razini županija za tu temu, primjerice za skloništa manje od jedan posto svojih sredstava.
Rekla je i kako je, mali broj zastupnika potpisao listu za ratifikaciju tijekom jučerašnjeg prosvjeda pred saborom, dok su javno bili proklamirani stavovi koji govore o rodnoj ideologiji ili o tome kako Konvencija predstavlja urotu prema obiteljskim i tradicionalnim vrijednostima.
Ljubičić očekuje da će se "zastupnici voditi prvenstveno prema postojećim nacionalnim i međunarodnim uzusima, a to je da smo se od 2000. godine odredili da ćemo promicati načelo ravnopravnosti spolova, jednake mogućnosti, šanse i koristi za muškarce i žene, što je i ustavna kategorija".
Komentirala je i premijerovu izjavu kako da je slučaj požeško-slavonskog župana Alojza Tomaševića, kojega je supruga prijavila za obiteljsko nasilje, interna stvar HDZ-a.
"Ako se vraćamo na tezu da je nešto unutarstranačka stvar, čitav javno-društveni problem obiteljskog nasilja svrstavamo među četiri zida i kažemo da je privatna stvar. Sedamnaest godina se borimo da je to javna stvar i da policija, pravosuđe i centri za socijalnu skrb smatraju da to nije privatna stvar koju treba zataškati, nego da kompletan sustav mora djelovati", rekla je.
Sustav penalizacije kod nas je iznimno blag
Ljubičić smatra kako je sustav penalizacije u Hrvatskoj iznimno blag, s obzirom na to da se prvo izriču uvjetne kazne, pa novčane, a tek na trećem mjestu je izricanje kazni zatvora te se izriče samo 10 do 15 posto zaštitnih mjera, iako ih policija puno predlaže.
"Najučinkovitije mjere, udaljenje počinitelja iz zajedničkog kućanstva najmanje se izriče, u oko devet posto slučajeva. Treba se definitivno raditi na edukaciji stručnih osoba i dati javna poruka počiniteljima, a žrtvu ohrabriti da izađe iz podređenog položaja", istaknula je.
"Ove godine je bilo 16 smrtnih slučajeva ubijenih žena od strane njima bliskih muškaraca, a prošle godine dvadeset. Došlo je vrijeme za zaokret", dodala je.
Upitana za slučajeve iz Hollywooda i političkih krugova u SAD-u i Britaniji koji pokazuju kako svugdje postoji tolerancija za nasilje nad ženama, Ljubičić je rekla kako bi osobe iz javnog i političkog života morale voditi računa o javnoj riječi jer one "kreiraju društvenu svijest i ponašanje drugih skupina ljudi".
Upozorila je da su žene diskriminirane i na tržištu rada u Hrvatskoj, rade u nepovoljnim uvjetima, a s obzirom na majčinstvo dobivaju otkaz, raspoređene su na niža radna mjesta ili dobivaju nižu plaću, a što ne doprinosi demografskom rastu.
"Tražimo da se prioritetno takvi slučajevi procesuiraju, najrazvijenije zemlje s visokom stopom fertiliteta uspjele su postići da žene rađaju djecu i ostaju zaposlene, uz razne beneficije, modalitete i fleksibilnost rada", rekla je Ljubičić na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.