Tijekom svojeg prvog mandata američki predsjednik Donald Trump koristio je svoj osobiti diplomatski stil prema protivnicima Washingtona, održavajući javno prijateljske odnose s Rusijom i Sjevernom Korejom te s druge strane jačajući pritisak na Kinu i Iran.
Ovaj put suočen je s drukčijim izazovom: ujedinjenijom skupinom američkih protivnika koji su se zbližili nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Trump, koji je preuzeo dužnost u ponedjeljak, obećao je da će okončati ruski rat u Ukrajini, obuzdati iranski nuklearni program i suprotstaviti se Kini, jačajući istodobno američku vojsku.
Ali, zadnjih nekoliko godina kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin sklopili su "neograničeno partnerstvo" i Peking osigurava Rusiji gospodarsku potporu koja joj je potrebna za vođenje rata u Ukrajini. Putin i Xi jučer su predložili daljnje jačanje svog strateškog partnerstva, u dugom telefonskom razgovoru nakon Trumpove prisege.
Udruživanje četiri američka protivnika
Rusija je također potpisala strateške sporazume sa Sjevernom Korejom u lipnju 2024. i Iranom u petak. Udruživanje četiri američka protivnika, koje je Bidenov veleposlanik u Kini nedavno nazvao "bezbožnim savezom", dovelo je do gubitka utjecaja SAD-a i njegovih partnera, rekli su analitičari.
"Dilema za Trumpa, koji izražava želju da se 'slaže s Rusijom' i nastoji pritisnuti Kinu na području trgovine, sastoji se u tome da partnerstvo Moskve s Pekingom ograničava i rusku spremnost da surađuje s Washingtonom i kinesku ranjivost na američki pritisak", rekao je Daniel Russel iz Instituta za politiku azijskog društva iz Washingtona, koji je vodio istočnoazijsku politiku za bivšeg predsjednika Baracka Obamu.
Rusija odolijeva jakim zapadnim sankcijama uglavnom zahvaljujući tome što Kina masovno kupuje rusku naftu i prodaje joj robu s dvojnom, civilnom i vojnom namjenom, koju se, po Bidenovoj administraciji, koristi za jačanje ruske obrambene industrijske baze, što Kina niječe.
Sjeverna Koreja šalje Rusiji vojnike i oružje za rat u Ukrajini i brzo razvija svoj nuklearni raketni program. A stručnjaci se boje da bi Iran, premda oslabljen izraelskim napadima na njegove produžene ruke u regiji kao što su Hezbolah i Hamas, mogao obnoviti svoja nastojanja da razvije nuklearno oružje.
Rubio označio Kinu kao najveću prijetnju
Članovi nove američke administracije priznaju da taj izazov postoji. "Kina kupuje naftu od Irana po mnogo nižoj cijeni, Iran to koristi za slanje projektila i dronova u Rusiju, time se onda gađa ukrajinsku kritičnu infrastrukturu", rekao je Mike Waltz, Trumpov kandidat za savjetnika za nacionalnu sigurnost, u intervjuu za Fox News u studenom.
Na saslušanju u Senatu prošli tjedan kandidat za državnog tajnika Marco Rubio označio je Kinu kao najveću prijetnju za SAD i optužio Moskvu, Teheran i Pjongjang da siju "kaos i nestabilnost". Zack Cooper, viši suradnik za Aziju pri Američkom institutu za poduzetništvo, rekao je da misli da će Trumpov tim "pokušati razdvojiti te zemlje od Kine".
"Izgleda da žele razdvojiti Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran od Kine, što znači da ih smatraju različitim, a ne međusobno povezanim prijetnjama. Stoga mi se čini najvjerojatnijim da će se zauzimati za dogovor s Pjongjangom i drugi dogovor s Moskvom", rekao je Cooper.
"Razdvajanje partnera neće biti lako. Sjeverna Koreja mogla bi, po mojem mišljenju, imati manje motiva za izravnu suradnju s SAD-om", rekao je Michael Froman, koji je u Obaminom kabinetu bio američki predstavnik za trgovinu, a sada je predsjednik think-tanka Vijeća za vanjske odnose.
Dok je Trump u svojem prvom mandatu mislio da može sklopiti dogovor s Pjongjangom, Froman je rekao da nije jasno je li Sjevernoj Koreji u interesu suradnja s SAD-om sada kada ima veću potporu Rusije i Kine. Trump je u svojem prvom mandatu održao povijesne summite sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong-unom i hvalio se odnosima s njim.
Izostanak ruske potpore Asadu
Trumpov tim ponovno razmatra mogućnost nastavka izravnih razgovora s Kimom. No, izgleda da se naziru pukotine u odnosima tih zemalja.
Bivši zamjenik američkog veleposlanika pri UN-u za vrijeme Bidena, Robert Wood, postavio je pitanje može li se Teheran osloniti na pomoć Moskve, navodeći kao primjer izostanak ruske potpore bivšem sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu uoči njegova pada s vlasti.
"Da sam ja Iran i da vidim kako je Rusija napustila Asada, bio bih jako zabrinut", naveo je Wood. Kad je riječ o Iranu, čini se vjerojatnim da će Trump nastaviti politiku koju je vodio u prvom mandatu, nastojeći slomiti iransko gospodarstvo kako bi vlasti prisilio na dogovor o nuklearnom i balističkom programu te regionalnim aktivnostima.
Wood je uvjeren da će to ići lakše ako se nova administracija bude usredotočila na jačanje američkih savezništava, američki adut čiju je važnost Trump umanjivao za vrijeme svojeg prvog mandata. "Pokušajte ih podijeliti gdje god možete", rekao je o Kini, Rusiji, Iranu i Sjevernoj Koreji.
"Važno je imati i moći se osloniti na savezništva koja imamo jer se Sjedinjene Države ne mogu suočiti sa svim tim igračima same", zaključio je.