SDP PO prvi put s 28,7 posto vodi pred HDZ-om i u redovitom terenskom mjesečnom istraživanju rejtinga stranaka "Crobarometar" koje agencija Puls radi za HTV i to puna 4 posto, što je potvrdilo trendove nedavna IRI-jeva istraživanja, koje je prvo najavilo snažan rast SDP-a.
HDZ bi prema istom istraživanju dobio 24,5 posto, što i njih pokazuje kao stranku čiji rejting raste (na kraju travnja je to bilo oko 23 posto). Slijede HNS s 8,5, HSP sa 7,3, HSU sa 6,5, HSS-HSLS-PGS sa 6,4, DC s 2,4, IDS s 1,5 i HDSSB s 1,4 posto.
Agencija je redovito terensko istraživanje provela od 2. do 20. svibnja, ali je kasnije provela i kontrolno istraživanje telefonom, budući da je htjela odagnati dio špekulacija o utjecaju smrti Ivice Račana na ovako visok rejting SDP-a. Telefonsko istraživanje je pokazalo da je SDP zadržao visok rating (29,8 posto), ali i izgubio dio prednosti koje je stekao početkom svibnja zbog rasta HDZ-a (28,3 posto), no i da dalje vodi pred HDZ-om. Ova istraživanja potvrđuju neprestan trend rasta SDP-a od siječnja 2007.
SDP je po prvi puta, najviše zbog "olakotnih okolnosti" kako navodi Puls, ostvario značajnu prednost nad HDZ-om. "I mjesec svibanj, pogotovo njegov početak, obilježio je lik i djelo Ivice Račana. Bolest, a potom ostavka i smrt Ivice Račana, te posljedično natjecanje za njegovog nasljednica na čelu SDP-a donijela je SDP-u apsolutnu medijsku dominaciju. Moglo bi se tvrditi da je ta medijska dominacija uglavnom pozitivno intonirana u korist ove stranke. Sve to, dovelo je do bitne promjene pozicije SDP-a na političkoj sceni, a time i do promjene odnosa birača prema ovoj stranci. Rezultati Crobarometra, ali i drugih istraživanja koja je provodila agencija Puls, pokazuju da je rejting SDP-a nastavio rastu u drugoj polovini travnja, te početkom svibnja", stoji u zaključku istraživanja.
Koalicija HSS-HSLS-PGS doživjela je pad popularnosti, budući da birači ne znaju kome će se ta koalicija prikloniti (koalicija je u nekoliko dosadašnjih istraživanja držala čvrsto treće mjesto), a HNS jedini ima stalnu podršku svojih birača. Također, SDP ne hvata glasove neodlučnih (kojih ima 11,8 posto), nego glasove drugih stranaka, dok desno orijentirani ostaju uz HDZ.
Čak 55,9 posto građana smatra da se država kreće u lošem, a 28,3 u dobrom smjeru. Iako se time nastavlja lagana tendencija rasta optimizma i pada pesimizma birača u zadnjih nekoliko mjeseci, to se može tumačiti i rezultatom SDP-a, a ne dobra rada Vlade – naime uvijek uoči izbora, ako se dogodi jasno profiliranje favorita, dobar smjer počne rasti jer ljudi s optimizmom očekuju promjenu.
Samo 26,3 posto ispitanika uglavnom odobrava, a 55,8 posto uglavnom ne odobrava rad Vlade. I tu Vlada bilježi znatne pomake u odnosu na travanj, budući da je proteklo razdoblje nije obilježila negativna kampanju, a i nije bilo više skandala oko Vlade.
44 posto ispitanika podržava, a 45,7 ne podržava ulazak u EU, dok 39,1 posto podržava, a 46,5 posto ne podržava ulazak u NATO. I ulazak u EU i ulazak u NATO bilježe konstantan rast, ali ipak je broj nezadovoljnih još uvijek u većini, za razliku od istraživanja koje nedavno promovirala Vlada. Za ulazak u NATO savez nije potreban referendum, ali za ulazak u EU jest, tako da je to onaj dio kampanje na koji će se u budućnosti usmjeriti sve vlade.
Najpopularniji političari su Stipe Mesić, Đurđa Adlešić, Milan Bandić, Radimir Čačić i Vesna Škare-Ožbolt. Od SDP-ovih predsjedničkih kandidata najpopularniji su Milan Bandić, nakon njega Željka Antunović,te Zoran Milanović. Tonino Picula se u vrijeme provođenja ankete još nije kandidirao za predsjednika SDP-a. Za Ljubu Jurčića i Zorana Milanovića velik broj ljudi nije ni čuo, pa su im još relativno nova lica, ali to ne mora čuditi kada čak i 25 posto ispitanika ne zna što misli o Damiru Kajinu.
Ivo Sanader zabilježio je negativan trend u zadnjih malo više od godinu dana. Dok je u siječnju 2005. imao pozitivnu mišljenje 54 posto birača, ono je danas na samo 38 posto, a usporedbe radi ispitanici imaju bolje mišljenje o Vesni Pusić i Anti Đapiću nego o premijeru.
Tri glavna problema su i dalje nezaposlenost (73,4 posto) na prvom, mito i korupcija (33,4 posto) na drugom i status umirovljenika (18,1 posto) na trećem mjestu. Znakovito je da se redoslijed ovih problema ne mijenja već dugo, ali da se problem mita i korupcije u percepciji birača ustalio kao standardan problem društva. U lipnju prošle godine je percepcija mita i korupcije bile na 24 posto, što je rast od jedne trećine u samo godinu dana, što daje naslutiti da su afere narušile sliku rada Vlade, i pokazuju da puno veći broj građana smatra da je to sve veći problem društva kojeg ova Vlada ne rješava dovoljno odlučno.
J.D.