Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt pozdravio je usvajanje rezolucije kojom je Opća skupština UN-a označila 11. srpnja kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici, dok je rusko veleposlanstvo u Sarajevu poručilo da je to "poraz za BiH" jer će otežati proces pomirenja.
Nakon što je Opća skupština UN-a uz potporu 86 država-članica izglasala rezoluciju kojom se podsjeća na srebreničke žrtve te uvela 11. srpnja kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u tom mjestu 1995. godine, Schmidt se oglasio izjavom u kojoj je naveo kako pozdravlja taj dokument kao izraz međunarodne posvećenosti čuvanju dostojanstva preživjelih i sjećanja na one koji su ubijeni.
"Od najvećeg je značaja da društvo odbaci sve pokušaje minimiziranja ili umanjivanja težine genocida u Srebrenici. Rezolucija mora služiti kao pokretač ozdravljenja i razumijevanja, umjesto da se iskorištava za uske političke ciljeve. To nije čin usmjeren protiv srpskog naroda ili Republike Srpske. Svaki pokušaj da se ova rezolucija stavi u takav kontekst je pogrešan i zlonamjeran", izjavio je Schmidt.
Rusko veleposlanstvo: Rezolucija je opasna za mirovni proces u BiH, ali i za stabilnost regije
Protivljenje usvajanju rezolucije o Srebrenici na Općoj skupštini UN-a uz Srbiju je predvodila Rusija, a iz veleposlanstva te zemlje danas su objavili komentar u kojemu su tvrdili kako je to opasno za mirovni proces u BiH, ali i za stabilnost regije.
Zapad su optužili da je rezoluciju "progurao" na isti način na koji je, po njihovu sudu, Schmidt protupravno postavljen za visokog predstavnika u BiH pa je to, kako tvrde, dodatno produbilo podjele u međunarodnoj zajednici.
Ruska diplomacija operira tezom kako je zbroj država koje su glasale protiv rezolucije zajedno s onima koje su bile suzdržane ili uopće nisu glasale u konačnici veći od broja država koje su podržale rezoluciju, pa to smatraju dokazom kako je većina zemalja zapravo bila protiv usvajanja ovog dokumenta.
Iste teze ponavljaju i političari iz reda bosanskih Srba
Te teze uporno ponavljaju i političari iz reda bosanskih Srba, kao i oni u Srbiji, tvrdeći kako je na taj način zapravo poražena inicijativa skupine od 40 država koje su predložile rezoluciju, a među njima je bila i Hrvatska.
Države koje su glasale protiv rezolucije su pretežito iz ruske sfere utjecaja, a među njima je bila i Kina.