Čak i oni koji nemaju osobito mišljenje o Donaldu Trumpu bili su spremni priznati kako on ima nešto više izgleda postići mir u Ukrajini. No i po mišljenju analitičara, rezultat telefonskog razgovora američkog i ruskog predsjednika prilično je mršav. Ipak, mjesec dana ne bi trebalo biti bombi na elektrane i rafinerije, ni u Ukrajini ni u Rusiji. I povrh toga – prilično iznenađujuće – SAD i Rusija bi opet trebale igrati hokej, piše Deustche Welle.
To se može vidjeti iz priopćenja Kremlja. U njemu piše kako je Trump predložio da Rusija prekine napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu na trideset dana. Putin je pristao to smjesta učiniti, a sa svoje je strane zatražio potpunu obustavu vojne i obavještajne pomoći Ukrajini kao "bitnu pretpostavku" za početak mirovnih pregovora.
Vladar Kremlja, naime, upozorava kako je nadzor pridržavanja potpunog prekida vatre na 30 dana povezan s "ozbiljnim rizicima". U tome nije postignuta nikakva suglasnost.
Po navodima Moskve, ostali rezultati su: Putin je najavio novu razmjenu zarobljenika, 175 za 175 osoba. Ukrajina će primiti 23 ranjena pripadnika oružanih snaga. U službenom priopćenju Kremlja isto se tako ističe kako je Putin hvalio Trumpov "visoki cilj" da teži kraju rata. Sasvim na kraju tu je i iznenađujući dodatak: Trump podržava ideju Putina da se upriličiti susret hokejskih zvijezda američkih liga NHL i KHL protiv ruske momčadi. Nakon dva sata razgovora predsjednici su spustili telefonske slušalice.
Za politologa Antona Barbašina s analitičkog portala Riddle Russia jasno je da se u razgovoru nije postiglo ništa konkretno. Čak i rusku najavu kako neće napadati ukrajinsku infrastrukturu "ne može se uzeti ozbiljno", misli politolog.
I podsjeća: "Prava agenda ovog razgovora trebala je biti potpun prekid vatre. To je najavljivala američka strana, a i Ukrajina je na to pristala. Sad vidimo da se taj cilj pomiče na sveto Nigdarjevo". Da, priznaje politilog, sporazum kako se neće napadati energetski objekti "znakovi su određenog dijaloga", ali ne više od toga.
Ruski politolog iz Beča, Mihail Komin, u razgovoru prepoznaje Putinovu taktiku u pregovorima i za DW kaže kako je Putin "igrao igrice s Donaldom Trumpom". Taktika se sastoji od tri elementa: prvi je odmah biti suglasan s američkim predsjednikom u malenim, nevažnim kompromisima – to je u ovom slučaju bilo nenapadanje energetskih objekata. Baš kao i Barbašin, ni Komin u tome ne vidi "ništa značajno", tim više što je "razdoblje grijanja u Ukrajini skoro završeno".
Drugi element Putinove taktike je odugovlačenje. "Tu onda Putin navodi dodatne prepreke u pregovorima. To su zapravo dodatni uvjeti kako bi se nastavili pregovori o prekidu paljbe." Tu ovaj ruski stručnjak kao primjere navodi zahtjev za ograničenjem mobilizacije u Ukrajini i obustavu isporuke barem američkog oružja.
Treći element taktike ruskog predsjednika opet računa na taštinu Donalda Trumpa i to su posebne informacije koje ističu osobit karakter odnosa Trumpa i Putina, a time i SAD-a i Rusije. Putin odlično zna kako će to dobro proći u američkim medijima, a ovaj put je to bila tek puka činjenica kako je to navodno bio najduži razgovor nekog ruskog i američkog predsjednika još od 1991. i da će momčadi ove dvije zemlje igrati hokej.
"To je čista simbolika koju Putin treba kako bi pokazao: on i Trump rješavaju velika pitanja svjetske politike, ali nisu zaboravili ni njegovati njihove osobito dobre odnose."
I politologinja Alexandra Filipenko iz Vilniusa ukazala je na "osobit odnos" Putina i Trumpa, a i ona je opazila kako se razgovaralo dva sata. No isto tako priznaje kako u razgovoru nije bilo velikih promjena: "Makar su važni i razmjena zarobljenika i oslobađanje teško ranjenih Ukrajinaca, razgovor nije doveo do prekida paljbe kojeg su mnogi očekivali."
I nakon neugodnosti koje su priređene predsjedniku Ukrajine u Bijeloj kući, baš kao i iz tona ovog razgovora, ova politologinja misli kako Donald Trump pragmatično promatra stanje bojišnice: "Realistično uzevši, Krim, Donbas i neka druga područja Ukrajine okupirani su. Trump prihvaća to kao činjenicu i ne čini se da vjeruje u idealističke zahtjeve da se sva ta područja vrate Ukrajini." Dapače, Filipenko misli kako je američki predsjednik sva ta okupirana područja već priznao kao teritorij Rusije.
No isto tako nije spremna vjerovati Trumpovim pohvalama i ulizivanju Putinu i ne misli kako će to ikad voditi nekakvim pravim političkim odlukama. Na koncu, ovaj američki predsjednik glasno je laskao i kineskom vođi Xi Jinpingu: "Njegov osobni stav doduše ima utjecaja u odnosima prema drugim političarima, ali ne izgleda kako utječe na stvarni proces odlučivanja." Trump nije naivan: usprkos njegovoj fascinaciji prema snažnim vođama, kod Putina ostaje trijezan, procjenjuje Filipenko.
Što nas čeka nakon ovog razgovora? Za Barbašina je jasno: sljedećih mjeseci se ništa neće promijeniti. Ruska vojska nastavit će napade, Ukrajinci će se braniti. "Sve u svemu, sada je sve na europskim partnerima Ukrajine. Hoće li ispuniti prazninu koju će SAD ostaviti u vojnom pogledu? Hoće li povećati vojnu pomoć?" Taj politolog misli kako će Trump izaći u susret Putinu iako zapravo ništa nije dobio zauzvrat. Procjenjuje kako će sad i Washington tražiti od Europljana da obuzdaju svoju želju pomoći Ukrajini. "Za Ukrajinu tu neće ispasti ništa dobroga", procjenjuje stručnjak.