VIŠE od dvjesto uginulih sobova pronađeno je ovog ljeta na području sjevernog norveškog otočja Svalbarda. Znanstvenici su uvjereni da su klimatske promjene dovele do njihova ugibanja, javlja CNN.
Svalbard - mjesto gdje su klimatske promjene najočitije
Svalbard je područje koje je na prvoj liniji klimatskih promjena, što znači da je to područje gdje se te promjene najviše primjećuju. Ujedno to znači da je i životinjski svijet ovdje prvi na "udaru" promijenjenih uvjeta života. Longyearbyen, najsjeverniji grad na svijetu, zagrijava se brže od bilo kojega drugog grad na Zemlji, prema norveškom meteorološkom zavodu.
Tim od tri znanstvenika proveo je deset tjedana istražujući populaciju sobova koju Norveški polarni institut (NPI) nadgleda već 40 godina. Porast temperatura u regiji doveo je do neobično obilnih kiša u prosincu koje su ostavile deblji sloj leda, što je onemogućilo sobove da kopaju kroz led i dođu do svoje uobičajene zimske hrane (vegetacije) koja se nalazi ispod leda. Primijećeno je da sobovi zbog toga sve više jedu morske alge, no alge su manje hranjive i uzrokuju im probavne probleme.
Sobovi, ali i druge životinje umiru od gladi
Znanstvenici iz Norveškog polarnog instituta koji prati populaciju sobova smatraju da je ugibanje sobova posljedica nedostatka hrane prouzrokovanog porastom temperature. "Nikada do sada (istraživači) nisu vidjeli toliko uginulih životinja na jednom mjestu", javio je norveški javni radiotelevizijski ured. Populacija sobova se smanjila od sredine 90-ih 20. stoljeća do danas za više od 50%.
Sobovi nisu jedine arktičke životinje koje trpe posljedica klimatskih promjena u Norveškoj. Zbog porasta temperature u opasnosti su i polarni medvjedi koji također umiru od gladi.
Dolazak mladunčadi pogoršava problem
Mladunčad je prošle godine samo pogoršala problem. Najmlađe i najslabije životinje su obično one koje umiru prve u teškim uvjetima. "Gladni sobovi su uobičajeni prizor", rekla je Kim Holmen, međunarodna direktorica NPI-ja.
Svalbard je poznat i kao mjesto na kojem je pohranjena Globalna riznica svjetskog sjemenja u kojoj se nalazi sjemenje biljaka iz cijelog svijeta. U slučaju da neku državu pogodi katastrofa, uzorci tog sjemenja mogu nastaviti jednom zaustavljeni život.