POSLJEDNJI događaji u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) koju je proteklih dana napustilo, ili je najavilo odlazak, nekoliko velikih članica, zainteresirali su i vladu.
Tako je premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana kazao da je ovlastio ministra gospodarstva Tomislava Ćorića i ministra rada Josipa Aladrovića da ispitaju što se zbiva u krovnoj poslodavačkoj udruzi u Hrvatskoj. Vladi je to važno i zbog utvrđivanja reprezentativnosti jer udruga koja predstavlja poslodavce u razgovorima s ostala dva partnera u socijalnom dijalogu - državom i sindikatima - mora imati najmanje 3000 članova ili u njoj udruženi poslodavci, kako stoji u Zakonu o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, moraju zapošljavaju barem 100.000 radnika.
Poduzetnici: Vlada nema što tražiti u HUP-u, premijera se ne tiče što se zbiva u našoj udruzi
"Moram vidjeti koji su korijeni tih razmimoilaženja", kazao je Plenković odgovarajući na novinarsko pitanje kakva je sudbina HUP-a u Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV).
Slučajno ili ne, premijer se time našao na skliskom terenu. Naime, hrvatski i međunarodni propisi socijalnim partnerima jamče autonomiju u radu i ograničavaju pravo države da se miješa u njihov rad. Stoga su najave iz Banskih dvora zabrinule dio poduzetnika koji kažu da neće prihvatiti miješanje države u rad HUP-a, iako je država vlasnik ili suvlasnik nemalog broja kompanija koje su članice poslodavačke udruge.
"Vlada nema što tražiti u HUP-u, postoji nešto što se zove autonomija socijalnih partnera. Uostalom, i Statut HUP-a kaže da moramo biti neovisni u radu", kazao nam je, uz uvjet anonimnosti, jedan od uglednih članova HUP-a.
"Država se nema što miješati u rad neovisnih organizacija, kao što je HUP, to je isto kao da se miješaju u rad bilo koje nevladine udruge. Zapravo mi je čudno otkud uopće takav interes vlade da ispita stanje u HUP-u. Što se vlade tiče tko ostaje, a tko odlazi iz HUP-a?" ističe za Index i predsjednik uprave Emmezete i član HUP-a Slobodan Školnik.
U HUP-u kažu da se ne bave politikom, već promicanjem interesa poduzetnika
Unatoč tome, čini se da dio poduzetnika nije pretjerano zabrinula nova inicijativa premijera prema poslodavcima. Neki od njih, naime, kažu da u zadatku koji je Plenković povjerio Ćoriću i Aladroviću i ne vide pokušaj miješanja u rad HUP-a, već jednostavno zanimanje Banskih dvora za zbivanja u toj udruzi koja je članica GSV-a.
"Apsolutna je istina da bi bilo pogubno da se država danas u jednoj članici EU pokuša miješati u odnose unutar neovisne udruge poslodavaca. Međutim, kako se moglo vidjeti iz izjave koju je u ponedjeljak dao ministar Ćorić, mislim da takva namjera i ne postoji. Razumijem njihov interes, s obzirom na to da je HUP jedina udruga koja predstavlja poslodavce u pregovorima sa sindikatima oko najvažnijih zakona, no HUP je stabilan i uvjeren sam da je vlada već do sada shvatila da su promjene koje dolaze u ingerenciji samih članica, statusa i demokratskih procedura", napominje za Index član Vijeća članova HUP-a Hrvoje Balen.
Iz samog HUP-a poručuju da su neovisna i apolitična udruga poslodavaca koja u svom članstvu ima članove različitih političkih uvjerenja. Kažu i da ne znaju što je točno premijer mislio.
"Nismo dužni odgovarati nijednoj političkoj opciji, već samo članovima, a s vladom surađujemo u GSV-u kao jedini socijalni partner poslodavaca", poručuju iz HUP-a.
Dodaju i kako im je trenutno u fokusu produljenje mjera za pomoć gospodarstvu koje je koronakriza bacila na koljena. Naime, neke od mjera koje su na snazi vrijede samo do kraja veljače, a postavlja se pitanje što nakon toga. Stoga će HUP, poručuju iz te udruge, tražiti produljenje mjera dok god su prisutne ekonomske posljedice uzrokovane pandemijom koronavirusa te mogućnost potpore za sve koji imaju pad prometa, bez obzira na to je li im formalno onemogućen rad. O prijedlozima novih mjera upravo, ističu u HUP-u, razgovaraju s članovima.
U vladi kažu da se ne miješaju u rad HUP-a, ali žele znati što se događa
U vladi odbacuju tvrdnje da se miješaju u rad HUP-a. Naš sugovornik iz vladinih krugova kaže da se jednostavno radi o interesu jednog od partnera u socijalnom dijalogu, u ovom slučaju države, za zbivanja u drugom partneru, odnosno u krovnoj udruzi poslodavaca.
"Namjera vlade nije miješati se u rad HUP-a. Iznenadilo nas je da neke velike članice napuštaju HUP pa smo se htjeli upoznati s razlozima njihova odlaska", objašnjava naš izvor.
Dodaje kako su obavili razgovore s predstavnicima tvrtki koje su napustile HUP ili najavile da će ga napustiti te da su im oni iznijeli razloge zbog kojih su se odlučili na takav potez. U vladi su zaključili da je riječ o problemima u radu udruge poslodavaca, no kažu da, prema spoznajama koje imaju, HUP čak i s nešto smanjenim brojem članova i dalje ispunjava uvjete reprezentativnosti. Ako netko od socijalnih partnera zatraži da se ponovno ispita ispunjava li HUP te uvjete, poručuje naš sugovornik, to će se i napraviti.
Što će napraviti "HUP-ovi pobunjenici"?
No, prema trenutno dostupnim informacijama, u HUP-u nemaju razloga strahovati ni od eventualne prijevremene provjere ispunjavanja uvjeta za rad u GSV-u. Naime, imaju oko 6000 članova, a u tvrtkama članicama zaposleno je, kažu u HUP-u, blizu 300.000 radnika. Osim toga, dodaju naši sugovornici iz HUP-a, poslodavačku udrugu dosad je napustilo znatno manje članova od broja koji se najavljivao. Kako doznajemo, ima i slučajeva da su pojedine tvrtke iz većih grupacija izašle iz HUP-a, ali su u članstvu ostavile barem po jednu od tvrtki iz grupe, čime su si osigurale daljnji angažman u udruzi.
"Nema tu nikakvog sloma, kako se najavljivalo", zaključuje naš sugovornik iz HUP-a.
U ovom je trenutku još nejasno u kojem će pravcu ići "HUP-ovi pobunjenici". Najave koje su davali kada su objavili istupanje iz HUP-a govorile su o mogućem pokretanju nove poslodavačke udruge, ali još nije poznato što su napravili na tom planu. Moguće je da čekaju i daljnji rasplet zbivanja u HUP-u, odnosno hoće li još tvrtki napustiti tu udrugu.
Glas poduzetnika namjerava postati udruga poslodavaca, sada su udruga građana
Ipak, kako sada stvari stoje, HUP-u bi znatno veći problem mogao doći s druge strane. Naime, u udruzi Glas poduzetnika, kako nam je najavio jedan od njenih suosnivača i izvršni direktor Dražen Oreščanin, najavljuju da će im jedan od fokusa u sljedećem razdoblju biti pretvaranje u "klasičnu" poslodavačku udrugu i utvrđivanje reprezentativnosti koja će im omogućiti rad u GSV-u i sudjelovanje u socijalnom dijalogu. Glas poduzetnika trenutno okuplja, ističe Oreščanin, oko 15.400 članova, od čega je oko 11.300 tvrtki i obrta, za koje radi oko 62.000 zaposlenih te oko 4100 građana.
Preobrazba u udrugu poduzetnika neće se dogoditi preko noći. Ipak, to znači da će članovi poslodavačke udruge moći biti samo poslovni subjekti pa u Glasu poduzetnika već sada razmišljaju o tome da istodobno zadrže i udrugu kakvu imaju sada, koja je registrirana kao udruga građana, kao i o tome da osnuju interesnu udrugu poslodavaca. U igri su, kaže nam Oreščanin, dva scenarija pokretanja interesne udruge: jedan je "klasično" osnivanje poduzetničke udruge, a drugi je preuzimanje i spajanje s nekom od postojećih manjih poslodavačkih udruga koje nisu pod kišobranom HUP-a, a imaju određeni broj članova i nekoliko godina rada iza sebe.
"Naš je plan da do kraja ove godine dođemo do 20.000 članova", poručuje za Index Oreščanin.