Screenshot: YouTube
KORISTEĆI podatke koje su prikupili podzemni dronovi, trgovački i ribarski brodovi te istraživači, novi znanstveni projekt planira do 2030. mapirati morsko dno i riješiti neke od najvećih tajni na svijetu.
Satinder Bindra, direktor projekta Seabed 2030, kaže da se u tome roku može obaviti posao koji će rasvijetliti brojne fenomene, od toga kako nastaju cunamiji, migracija riba, preko zagađenja do navigacije brodova i nepoznatih zaliha minerala.
"Znamo više o površini Mjeseca i Marsa nego o onome što se nalazi u našemu dvorištu. To u 21. stoljeću želimo ispraviti", rekao je Bindra. "Predugo smo oceane tretirali kao konačne granice."
"Ne pokreće nas profit, nego znanost"
Projekt je nastao u suradnji japanske filantropske zaklade Nippon i GEBCO-a, neprofitne udruge stručnjaka koji su već uključeni u mapiranje morskoga dna. GEBCO djeluje u okviru Međunarodne hidrografske organizacije i UNESCO-a, UN-ove agencije za znanost i kulturu.
"Ne pokreće nas profit, nego znanost", ističe Bindra govoreći o projektu vrijednom oko tri milijarde dolara.
Jedan od mogućih problema su geopolitičke napetosti u osjetljivim vodama svijeta, uključujući Južnokinesko more, Adenski zaljev i Crveno more.
Podatke iz različitih izvora prikupljat će stručnjaci u četiri centra u svijetu i potom slati Britanskome nacionalnom oceanografskom centru koji prvu kartu planira izraditi do kraja 2018. i dopunjavati je svake godine.
Peter Thompson, posebni izaslanik UN-a za oceane, kaže da je "vrlo svjestan mineralnog aspekta" istraživanja morskog dna, ističući da će najveći dio posla obaviti znanstvena zajednica.
"UN je usvojio rezoluciju o desetljeću znanosti za održivost oceana od 2012. do 2030. Posve sam uvjeren da ćemo tijekom tog desetljeća mapirati cijelo morsko dno", rekao je Thomson.