Foto:123 rf
U HRVATSKOJ je čak svaki treći učenik pretrpio neki oblik zlostavljanja od strane svojih školskih kolega. Takvu poraznu statistiku pokazuju rezultati istraživanja kojeg je provela Poliklinika za zaštitu djece i mladih na temu bullyinga, odnosno vršnjačkog nasilja.
Dan ružičastih majica
Centar za prevenciju i edukaciju nasilja (CEPN) nositelj je cjelokupnog programa te ujedno i začetnik ovakve ideje u Hrvatskoj. U provedbi današnjeg programa sudjeuje 500.000 sudionika, a važno je naglasiti da gotovo sve odgojno-obrazovne ustanove diljem Hrvatske podržavaju njihovu hvalevrijednu inicijativu, pa stoga svake godine posljednje srijede u veljači nose ružičasto. To je samo jedna od gesta koje provode kako bi upozorili na problem nasilja među djecom.
Dalibor Vlaho, voditelj Centra za prevenciju i edukaciju nasilja za Index je rekao da su 26. veljače 2014. imali prvo obilježavanje Dana ružičastih majica.
"To smo uveli po uzoru na Kanadu koja se na taj način bori protiv vršnjačkog nasilja. Oni su tu kampanju pokrenuli nakon incidenta koji se dogodio u njihovoj pokrajini Nova Scotija. Naime u jednoj je tamošnjoj školi dječak došao na nastavu u ružičastoj majici, koju je nosio u znak potpore majci oboljeloj od raka. Tog su ga dana zbog te majice pretukli. Kao znak potpore njemu, idućeg su dana sva djeca došla u školu u ružičastim majicama. Mi smo tu kampanju pokrenuli i u Hrvatskoj, no imamo svoj program i osmišljavamo sami svoje radionice na temu nasilja", rekao nam je Vlaho.
Porast nasilja putem interneta
Također je naveo kako se u dosadašnjim istraživanjima koja provode vidi pad fizičkog nasilja, no zato je u velikom porastu cyberbullying, odnosno nasilje putem interneta.
Tom prilikom razgovarali smo s profesoricom koja već 35 godina predaje u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi. Tijekom svog radnog vijeka svjedočila je nizu slučajeva u kojima su djeca bila zlostavljana, i to najčešće od strane kolega u razredu ili od strane starijih učenika.
U razgovoru za Index kazala je da stopa nasilja među djecom stalno raste, a usporedila je i nasilje koje se odvijalo nekad s onim koje se odvija danas.
"Prije su se djeca znala potući i to bi bilo to, a danas su pojedinci žrtve zlostavljanja na duže vrjeme. Nije stvar u samo jednom incidentu, već u tome da se određeno dijete sustavno zlostavlja. Rješavanje problema kreće tek kada se cijela situacija otkrije, a tada se uključe svi djelatnici od pedagoga, psihologa, razrednika, ravnatelja", rekla nam je profesorica.
Ističe kako svi zaista nastoje pomoći djetetu kad otkriju da ga netko zlostavlja.
Dječaku se rugali jer su mu se roditelji razveli
Profesorica tvrdi da se učenici često rugaju jedni drugima da su debeli, pa čak i na temelju toga tko nosi kakve tenisice. Također nam je rekla da se u školi često pojavljuju uši, a kad ih je jedan dječak dobio, nitko se s njim više nije htio družiti, već su mu se svi rugali.
"Kad su se jednom dječaku razveli roditelji, krenulo je maltretiranje od strane njegovih kolega. Rugali su mu se govoreći "Ti nemaš tatu", prozivali su ga. Dječak se zbog toga povukao u sebe i nije se družio s ostalom djecom.
Neka djeca su zbog zlostavljanja imala velikih psihičkih i fizičkih poteškoća. Jedna je djevojčica počela piškiti u krevet po noći, pa je mama došla u školu vidjeti što se događa. Tada je postalo jasno da je to posljedica zlostavljanja od strane druge djece koja su joj neprestano govorila da je ružna te su joj podmetali noge kako bi pala. Nisu se htjeli družiti s njom, pa se povukla u sebe i rekla majci da više ne želi ići u školu.
U vrijeme dok se u Hrvatskoj još nisu mogle kupiti svjetleće tenisice, jedan otac je svom sinu nabavio jedne u inozemstvu. Na početku su mu se svi rugali, ali dječak je uspio pridobiti njihovu pažnju tako što je tenisice počeo davati ostaloj djeci da ih nose. Tek tada su ga prihvatili nazad u društvo.
Odličnom učeniku rugali se radi uspjeha
Nedavno smo imali slučaj u kojem je grupa učenika sustavno maltretirala jednog dječaka- tukli su ga i bacali njegovu torbu u wc školjku.
Drugog su dječaka dvojica kolega maltretirala zbog odličnog uspjeha. Pošto je dječak bio izvrstan učenik, vrijedan i pristojan, svi su ga profesori hvalili, a spomenuti dvojac mu je govorio da je "peder" te ga optužio da im je pokazivao muško spolovilo. Dječak se nakon toga povukao u sebe te je od tada još uvijek traumatiziran", ispričala nam je profesorica.
Čim profesor sazna za bilo kakav oblik zlostavljanja, odmah se pozivaju roditelji učenika koji je meta zlostavljanja, kao i roditelji djeteta koje zlostavlja. Tada se u rješavanje situacije uključuju sve školske službe i zajednički se pokušava riješiti problem.
Porast nasilja od pojave društvenih mreža
Profesorica tvrdi da je nasilje u porastu otkako su djeca okružena društvenim mrežama. Ističe kako djeca ne bi smjela imati profil na Facebooku do 13. godine, ali bez obzira na to svi ih imaju, a roditelji im to toleriraju.
"Glavni problem je što se roditelji sve manje bave djecom. Puno rade, upisuju djecu na prevelik broj aktivnosti i u konačnici s njima provedu jako malo vremena. Iz tog razloga ne uspijevaju prepoznati na vrijeme da im je dijete zlostavljano ili pak da ono zlostavlja drugu djecu. Nedostatak vremena provedenog s roditeljima itekako se može odraziti na dijete", rekla nam je profesorica.
Porazgovarali smo i s ravnateljicom Poliklinike za zaštitu djece i mladeži grada Zagreba, prof.dr.sc. Gordanom Buljan Flander, koja je za Index rekla da se tek 11 % djece povjeri nastavnicima, budući da nitko od njih ne vjeruje da im nastavnici mogu pomoći.
"To je problem. U školi mora biti takvo ozračje da se dijete u bilo kojem trenutku može povjeriti i da zna da će nakon toga uslijediti pomoć. Odrasli su ti koji moraju reagirati. Najgore je kada kažemo da je zlostavljanja bilo i da će ga uvijek biti. Žrtve bullyinga zaslužuju našu pomoć. Jako je visok postotak djece koja su zlostavljana, svako treće po našem istraživanju. A svjetska istraživanja pokazala su da u 71 % slučajeva nastavnici ne poduzimaju ništa kako bi se situacija promijenila", rekla je prof. Buljan Flander.
Rekla nam je koji su upozoravajući znaci za roditelje i za nastavnike da je neko dijete zlostavljano: kad počinje mijenjati put do škole, kad moli roditelje da ga prate u školu, kad odbija ići u školu, kada pogorša školski uspjeh,kada postane povučeno, izgubi apetit, počne imati suicidalne misli, počne markirati, ako je samo pod odmorom, ako ga ne biraju u grupnim sportovima, ako je nesigurno kad treba izaći pred ploču...
S druge strane, djeca koja potiču nasilje su ona koja često upadaju u tučnjave, igraju nasilne igre, imaju malo prijatelja, sklapaju prijateljstva samo s djecom koja se vole tući, stalno se suprotstavljaju odraslima, djeluju kao da nemaju empatije, imaju loš uspjeh u školi i odbijaju pravila.
Prof. Buljan Flander: Roditelji daju krivi primjer djeci
Istraživanje koje je njena Poliklinika provela nad 4000 djece prije 10 godina, pokazalo je da je u 37 % slučajeva počinitelj nasilja dijete iz istog razreda. Prof. Buljan Flander tvrdi kako je danas situacija mnogo gora jer na taj postotak možemo dodati i nasilje putem interneta. Takva vrsta nasilja počinitelju daje veću snagu i okrutnost, a žrtva se osjeća još nesigurnijom.
Upozorila je roditelje da svom djetetu nikako ne poručuju da drugome vrati istom mjerom, jer tako djeca od žrtava postaju počinitelji.
Najviše psihičkih teškoća imaju oni koji su istovremeno i žrtve i počinitelji.
"Ako se radi o bullyingu, važno je da se uključe roditelji. Počinitelji nasilja obično napadaju dijete koje je po nečemu drukčije, pa je upravo zato bitno da roditelji odgajaju dijete za nenasilno rješavanje sukoba i da to pokazuju svojim primjerom.
Roditelji su uzori čije ponašanje djeca imitiraju. Ona više reagiraju na ponašanje koje roditelji pokazuju, nego na verbalne poruke. Jako ih zbunjuje ako se roditelji ponašaju na jedan način, a poruku šalju na drugi", rekla nam je profesorica Buljan Flander.
Za kraj je također dodala kako je vrlo važno da roditelji uvijek budu na raspolaganju svome djetetu, da provode s njim vrijeme kako bi mogli primijetiti kada se nešto čudno događa te sukladno tomu reagirati na vrijeme.