IAKO JE cijela u Europa u strogoj karanteni, Švedska je i dalje jedina europska zemlja u kojoj život manje-više teče kao i prije.
Broj zaraženih je trenutačno 9141, a preminule su 793 osobe.
Restorani, kafići i šoping-centri su otvoreni, škole rade do petog razreda i nikakve stroge mjere nisu na snazi, piše CNN. Vlada se oslanja gotovo isključivo na individualnu odgovornost građana, što je komentirao i Donald Trump.
"Postoje razni načini borbe s koronavirusom, a Švedska je odabrala taktiku krda. Ta zemlja užasno pati", rekao je američki predsjednik.
Unatoč brojnim kritikama, Švedska ne odustaje. Neke mjere su se postrožile, kao što je okupljanje do maksimalno 50 ljudi i zatvaranje staračkih domova za posjete, no to je manje više sve što Šveđani "moraju" raditi. Sve ostale mjere se "preporučuju", a budući da Šveđani imaju izrazito veliko povjerenje u vlast i ono što im vlast sugerira, ljudi na vlasti vjeruju da će to biti dovoljno.
"Gospodin Trump je potpuno u krivu. Ne želimo uspostaviti karantenu, a za sad švedski zdravstveni sustav fantastično podnosi krizu i ostvaruje odlične rezultate, kao i uvijek", rekao je glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell.
Starije osobe u karanteni
On i suradnici to nisu priznali, ali čini se da Švedska zaista primjenjuje taktiku "imuniteta krda". Najranjivijim dobnim skupinama, odnosno ljudima preko 70 godina, preporučeno je da ne izlaze iz domova i da društveni kontakt svedu na minimum. Ostatak populacije se može slobodno kretati te se Šveđani nadaju da će mlađa i jača populacija razviti imunitet i tako pobijediti krizu.
Dva dana nakon što je Španjolska 14. ožujka proglasila karantenu, Švedska je svojim građanima savjetovala da peru ruke i da ostanu kod kuće ako su bolesni. Deset dana kasnije građanima je savjetovano da ne stvaraju gužve u kafićima i restoranima, ali su oni ostali otvoreni.
"Zatvaranje škola bilo bi veliki udarac na zdravstveni sustav jer njegovi brojni djelatnici ne bi mogli doći na posao nego bi morali ostati kod kuće s djecom. Djeca bi također patila jer ne bi mogla ići u školu, a to ne želimo", rekao je Tegnell.
CNN-ova dopisnica iz Stockholma rekla je da je puno manje ljudi na ulicama i u podzemnoj željeznici te da je očito da građani poštuju upute, ali i da javna svijest jako varira. Dok neki ne žele ni poljubiti svoje najbliže, drugi organiziraju uskršnje ručkove i zabave.
No ima i onih koji se uopće ne slažu sa švedskom taktikom. Jedan neimenovani član vlade rekao je da je vlada podbacila u zaštiti starijih, o kojima se najviše pričalo. Posjeti u domovima za umirovljenike i starije ukinuti su tek 1. travnja, a sad se po njima počela širiti zaraza koju će se teško obuzdati. Nije zadovoljan ni WHO koji od Švedske traži puno strože mjere i bolje pripreme za golem rast broja zaraženih, koji smatra neizbježnim.
"Ovo je rat koji gubimo"
Švedska krivulja zaraženih i umrlih je puno strmija nego u drugim zemljama. Prema istraživanju londonskog Imperial Collegea, u Švedskoj je koronavirusom zaraženo 3,1 posto populacije, u susjednoj Norveškoj 0,41, a u Velikoj Britaniji 2,5 posto. Švedska ima 67 mrtvih na milijun stanovnika, Norveška 19, a Finska samo sedam. Broj mrtvih je u srijedu skočio za 16 posto.
Skupina od 2000 švedskih znanstvenika poslala je otvoreno pismo vladi kojim je moli da uvede strože restrikcije jer u protivnom zemlji prijeti katastrofa.
"Mi ne pobjeđujemo u ovom ratu, nego ga gubimo. To je užasno zastrašujuće. U Stockholmu je situacija izgubljena, ali još nije kasno za ostale dijelove Švedske", rekla je za CNN Cecilia Söderberg-Nauclér, jedna od potpisnica pisma.
Sveučilište u Stockholmu izračunalo je da će, ako se mjere ne postrože, do kraja travnja u glavnom gradu 50 posto ljudi biti zaraženo, što bi moglo imati nesagledive posljedice po zdravstveni sustav. Iako jedan od najučinkovitijih na svijetu, švedski zdravstveni sustav ima najmanje kreveta za intenzivnu njegu po glavi stanovnika u Europi, a CNN-ovi izvori tvrde da broj narudžbi za krevete gotovo identičan proizvodnim kapacitetima.
Jedna od činjenica koja ide u prilog švedskom pristupu rješavanja krize jest ta da Švedska ima sjajne radne uvjete. Građani nemaju strah od gubitka posla ako ne dođu u ured u slučaju da im je netko u obitelji bolestan. Ako uzmu bolovanje, država od prvog dana preuzima njihovu plaću i potiče ih da u toj situaciji ostanu kod kuće. Osim toga, prije krize je čak 40 posto švedske radne populacije radilo od kuće, a sad se očekuje da će taj broj biti još veći. Dobra vijest je i činjenica da je Švedska među zemljama s najvećim brojem samaca, što nije slučaj u državama južne Europe.