PRIJE nekoliko tjedana u Švedskoj je započela nova školska godina, a zarazni delta soj snažno je pogodio ovu skandinavsku zemlju, u kojoj se broj zaraženih udvostručio od kraja srpnja. U mnogim zemljama to bi značilo samo jedno - lockdown. Ali ne i u Švedskoj.
Švedska je objavila da 29. rujna ukida gotovo sve preostale epidemiološke mjere. Odluka o skorašnjem ukidanju ionako blagih mjera temelji se na visokoj stopi procijepljenosti i niskoj stopi smrtnosti od covida-19. Do 7. rujna u Švedskoj je dvije doze cjepiva primilo 70 posto odrasle populacije, a ukupno 81.6 posto građana starijih od 18 godina primilo je barem jednu dozu.
Prema podacima ECDC-a, Švedska u posljednja dva tjedna ima treću najnižu stopu smrtnosti od covida-19 u Europi (iza Lihtenštajna i Slovačke), a takvo stanje traje još od početka ljeta.
"Uopće nisam zabrinuta. Dobro smo prošli tijekom posljednjih valova zaraze. Pretpostavljam da sam tipična Šveđanka, nisam zabrinuta dok mi vlasti ne kažu da se trebam brinuti", kaže 35-godišnja Elin Brusewitz, dok se njezin sin igrao sa skateboardom pokraj nje.
Odluka Švedske da izbjegne lockdown i ostavi pubove, restorane, trgovačke centre i osnovne škole otvorene tijekom pandemije izazvala je žučnu raspravu na međunarodnoj razini. Milijuni ljudi diljem svijeta bili su zatvoreni u svojim domovima, gledali kako propadaju kompanije i borili se za nastavak obrazovanja kroz brojna ograničenja uvedena kako bi se spriječilo širenje koronavirusa.
No, otprilike 10 milijuna Šveđana, osamnaest mjeseci od prvog lokalnog slučaja covida-19, registriranog u veljači prošle godine, prošlo je uglavnom bez značajnih promjena svakodnevice. Dvije trećine ljudi nisu zabrinute zbog posljedica pandemije po njih i njihovu obitelj, prema posljednjem istraživanju javnog mnijenja provedenom sredinom lipnja.
Široka podrška vladinim odlukama
Postoji i široka podrška vladinim odlukama. Samo četvrtina populacije smatra da su vlasti trebale javnom zdravstvu dati veći prioritet od gospodarstva. Čitatelji vodećeg švedskog časopisa su prije nekoliko tjedana Andersa Tegnella, glavnog državnog epidemiologa i kreatora švedske strategije, proglasili najvažnijim Šveđaninom godine.
To ne znači da virus nije uzeo svoj danak, ukupno je umrlo gotovo 15.000 ljudi, oko 1450 na milijun stanovnika. No, ova stopa smrtnosti niža je od prosjeka Europske unije u cjelini (1684), a znatno je niža od one u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Velikoj Britaniji. U Hrvatskoj ta stopa iznosi 2047.
Neki sada priznaju da Švedska nije postala upozoravajuća priča koju su mnogi predviđali.
"Mnogo sam puta pomislio da će situacija krenuti drugim putem, ali u Švedskoj je strategija ipak funkcionirala. Šveđani su postigli kontrolu nad infekcijom, uspjeli su zadržali relativno nisku razinu zaraze i nisu imali kolaps zdravstvenog sustava", rekao je Samir Bhatt, profesor javnog zdravstva na Sveučilištu u Kopenhagenu i jedan od članova znanstvene ekipe s Imperial Collegea u Londonu koji je poticao britansku strategija zaključavanja.
Mnoge koristi
Stvarne koristi švedskog radikalnog pristupa mogu se vidjeti u gospodarstvu, psihološkim posljedicama i u školama. Na kraju prvog vala prošle godine Međunarodni monetarni fond (MMF) predvidio je da će švedsko gospodarstvo tijekom 2020. pasti za sedam posto. Na kraju, BDP se smanjio za samo 2.8 posto, što je znatno niže od prosjeka EU od šest posto i čak 9.8 posto u Velikoj Britaniji.
Švedsko gospodarstvo također se oporavilo brže od bilo koje druge zemlje u Europi. Do lipnja 2021. godine je BDP došao na razinu prije izbijanja pandemije, a procjenjuje se da će gospodarstvo ove godine porasti za 4.6 posto. Vlada je izbjegla skupe pakete financijske podrške, potrošivši samo 22 milijarde dolara, odnosno 4.2 posto svog BDP-a, na subvencije plaća i druge mjere. Zbog toga je 2020. Švedska zabilježila drugi najmanji proračunski deficit u EU nakon Danske, a njezin je nacionalni dug kroz krizu prošao gotovo nepromijenjen.
"Javne financije su relativno blago pogođene u odnosu na većinu drugih zemalja, vjerojatno zbog činjenice da smo koristili manje drakonske mjere", rekao je za The Telegraph Urban Hansson Brusewitz, generalni direktor švedskog Nacionalnog instituta za ekonomska istraživanja.
Psihološki utjecaj pandemije
Čini se da je i psihološki utjecaj pandemije bio manje dramatičan u Švedskoj. Nacionalna uprava za zdravstvo i socijalnu skrb izvijestila je o nastavku pada broja ljudi koji traže liječenje od anksioznosti i depresije, osobito među djecom i mladim odraslim osobama. Velik dio toga vjerojatno je posljedica odluke da osnovne škole ostanu otvorene cijelo vrijeme pandemije. Čak i u srednjim školama, samo se od djece koja su bila pozitivna na testovima ili bila u kontaktu sa zaraženim tražilo da ostanu kod kuće.
Cijele škole i razredi vrlo su rijetko bili poslani u karantenu, i to samo u iznimnim slučajevima, ako je to savjetovao lokalni epidemiolog. To je izrazit kontrast u odnosu na Veliku Britaniju, gdje je čak milijun djece poslano iz škola kućama tijekom "pingdemije".
"Jako smo zadovoljni što smo naše škole držali otvorenima. Mislim da je to jako važno", objasnila je Sara Byfors, šefica odjela u Zavodu za javno zdravstvo.
Analiza ocjena koju je prošlog mjeseca objavila Švedska nacionalna agencija za obrazovanje nije pronašla dokaze da je pandemija negativno utjecala na obrazovna postignuća djece.
"Činjenica da su ocjene ostale stabilne ukazuje na to da su i učitelji i učenici dobro podnijeli ovu tešku pandemijsku godinu. Čini se da nijedna skupina učenika nije bila pogođena negativnije od bilo koje druge", napisao je ravnatelj agencije Peter Fredriksson u priopćenju.
Byfors kaže kako se čini da je najgora posljedica pandemije to što su neki ljudi ipak morali u samoizolaciju: "Znamo da je to imalo veliki učinak na izolirane starije osobe, a isto tako znamo da bi puno djece u višim razredima bilo pogođeno da bismo morali imati nastavu na daljinu. Tek će se utvrditi kakvi će biti dugoročni učinci."
"Tako sam sretan što živim u Švedskoj"
Međutim, dr. Bhatt, profesor Sveučilišta u Kopenhagenu, želi istaknuti da je unatoč svemu Švedska imala više smrtnih slučajeva od covida-19 nego njeni nordijski susjedi koji su zauzeli više intervencionistički pristup. Stopa smrtnosti u Švedskoj od početka pandemije je tri do četiri puta veća od one u Danskoj te gotovo 10 puta veća od one u Finskoj i Norveškoj, što ukazuje na to da su umirali Šveđani koji nisu morali. Bhatt također smatra da neka druga zemlja, poput Velike Britanije, ne bi mogla kopirati švedsku politiku i dobiti iste rezultate. S oko 23 osobe po četvornom kilometru, Švedska ima oko desetinu gustoće naseljenosti u Velikoj Britaniji, dok se oko polovice švedskih kućanstava sastoji od samo jedne osobe, što je glavni čimbenik lokalnog prijenosa.
U radu objavljenom u kolovozu u znanstvenom časopisu Nature Bhatt je, zajedno s bivšim britanskim vladinim savjetnikom Neilom Fergusonom i drugim istraživačima, procijenio da bi stopa smrtnosti u Velikoj Britaniji bila dva do četiri puta veća da je usvojila švedsku strategiju.
"Ono što je Švedska učinila bio je odgovor na pandemiju koji je uključivao veliki broj intervencija, znatnu količinu oslanjanja na ponašanje stanovništva i pridržavanje stanovništva te oslanjanje na zamršenosti onoga što švedsku kulturu čini švedskom kulturom. Da je Velika Britanija usvojila ono što je učinila Švedska, ne sumnjam da bi to donijelo apsolutnu katastrofu", rekao je Bhatt.
Stanovnicima Malmöa kockanje se isplatilo. Zaina Vujčić vodi pedikerski salon blizu škole Sorgenfri i mogla je raditi cijelo vrijeme tijekom pandemije. Ona tvrdi da je Švedska imala najbolju strategiju protiv koronavirusa: "U Danskoj, Norveškoj Francuskoj, Belgiji, svugdje drugdje morala bih zatvoriti poslovanje. Tako sam sretna što živim u Švedskoj."