NA SVJETSKIM su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale jer središnje banke najavljuju smanjenje poticaja i jer se oporavak najvećih svjetskih gospodarstava od koronakrize usporava.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 1.7 posto, na 34.607 bodova, dok je S&P 500 pao 2.15 posto, na 4458 bodova, a Nasdaq indeks 1.6 posto, na 15.115 bodova.
"Sklonost riziku oscilira posljednjih dana"
Na svjetskim burzama vlada oprez dok ulagači prate poruke središnjih banaka o poticajima.
Europska središnja banka (ECB) poručila je u četvrtak da planira blago smanjiti kupnju državnih obveznica do kraja godine, ocijenivši da time neće dovesti u opasnost povoljne uvjete financiranja.
"Sklonost riziku oscilira posljednjih dana. Prvo su ulagači pozitivno reagirali na poruke čelnika ECB-a s njihove sjednice, kao i na dobre pokazatelje s američkog tržišta rada. No, Wall Street je ipak pao zbog strahovanja da će Fed početi smanjivati poticaje, ali i zbog širenja delta soja koronavirusa", pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištima.
Na Wall Streetu su najvažniji indeksi pali pet dana zaredom, a u fokusu ulagača su bili makroekonomski pokazatelji. Svaki važniji gospodarski podatak gledaju kroz prizmu toga hoće li taj pokazatelj navesti Fed da krene u zaoštravanje monetarne politike ili je zadrži labavom.
Prošloga je tjedna u fokusu bio podatak da je broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u pao za 35.000, na 310.000, najnižu razinu od ožujka prošle godine.
To ukazuje na daljnja poboljšanja na tržištu rada, a čelnici američke središnje banke već dulje vrijeme poručuju da će ukidanje monetarnih poticaja uslijediti kada se tržište rada oporavi od koronakrize.
Stoga se ulagači plaše da će Fed uskoro početi smanjivati program kupnje državnih obveznica, a ti su poticaji, među ostalima, bili glavna poluga rasta cijena dionica za vrijeme koronakrize.
Od početka godine S&P je na dobitku oko 19 posto
Rizik od zaoštravanja monetarne politike jača i zbog rasta inflacijskih pritisaka. Osim toga, ulagače zabrinjava usporavanje oporavka gospodarstava.
"Problem tržišta posljednjih dana je da se više rotira iz jednog sektora u drugi nego pokreće. Očekujemo da će se u idućem razdoblju S&P 500 kretati između 4400 i 4600 bodova", kaže Jay Hatfield, direktor u tvrtki Infrastructure Capital Management.
Od prošloga četvrtka, kada je dosegnuo rekordnu razinu, S&P 500 indeks izgubio je oko 1.5 posto. No, od početka godine na dobitku je otprilike 19 posto, zahvaljujući ponajviše golemim monetarnim poticajima.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1.5 posto, na 7029 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1.1 posto, na 15.609 bodova, a pariški CAC 0.4 posto, na 6663 boda.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skočio 4.3 posto, na 30.381 bod jer se ulagači nadaju novim poticajnim gospodarskim mjerama.