U UKRAJINI je od početka ruske agresije u veljači ugašeno oko 4.8 milijuna radnih mjesta budući da su mnoga poduzeća zatvorena, izvoz je smanjen, a milijuni građana izbjegli su pred sukobima, objavila je Međunarodna organizacija za rad (ILO).
Izgubljena radna mjesta čine oko 30 posto ukrajinske radne snage prije invazije, utvrdio je ILO u danas objavljenom izvješću.
Njihov broj mogao bi se popeti na sedam milijuna ako se neprijateljstva nastave, upozorila je organizacija dodavši i da bi primirje moglo u kratkom roku obnoviti 3.4 milijuna radnih mjesta.
Iz Ukrajine pobjeglo više od 5 milijuna ljudi
Tisuće ljudi poginule su tijekom ruske invazije na Ukrajinu, a pred sukobima je izbjeglo više od pet milijuna ljudi, uglavnom žena, djece i starijih. Ukrajinski BDP mogao bi se ove godine zbog rata smanjiti najmanje za trećinu.
"Poremećaji u gospodarstvu i veliki broj raseljenih unutar Ukrajine i izbjeglih u druge zemlje izazivaju velike gubitke u zapošljavanju i prihodima", zaključuje ILO u istraživanju.
"Ruska agresija u Ukrajini rezultirala je razornom humanitarnom krizom, potaknuvši najbrže prisilno kretanje stanovništva od Drugog svjetskog rata", dodaju.
Posljedice rata mogle bi se preliti i na zemlje središnje Azije
Većinu izbjeglica primile su susjedne zemlje, poput Poljske i Rumunjske, navodi ILO dodavši da je oko 1.2 milijuna izbjeglih prije rata bilo zaposleno.
Potraje li, tržišta rada i sustavi socijalne skrbi u tim zemljama bit će pod pritiskom kroz dulje vremensko razdoblje, što će vjerojatno povećati nezaposlenost, utvrdili su autori istraživanja.
"Hipotetski, dodavanje izbjeglica broju nezaposlenih povećalo bi stopu nezaposlenosti u Poljskoj s tri na 5.3 posto", izračunao je ILO.
Posljedice rata mogle bi se preliti i na zemlje središnje Azije, koje uvelike ovise o doznakama migranata zaposlenih u Rusiji, upozorava međunarodna organizacija.
Doseljeni radnici mogli bi u slučaju pada aktivnosti u Rusiji zbog zapadnih sankcija i troškova rata ostati bez posla i vratiti se kući.
Na globalnoj razini, rat u Ukrajini ubrzao je rast cijena hrane i energije i ugrozio radna mjesta i realni rast plaća, posebno u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, koje se još oporavljaju od pandemije koronavirusa, napominje ILO.