Udruge iz Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom upozorile su da novi Pravilnik o ambalaži Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ne rješava problem zagađenja plastikom te izrazile ogorčenost sadržajem i načinom njegova usvajanja.
Udruge Zelena akcija, Greenpeace u Hrvatskoj, Tatavaka, Zelena Istra, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Eko-Zadar, TerraHub Croatia i Sunce - Split smatraju da je propuštena prilika za sustavnu i dubinsku tranziciju s kulture jednokratnog, bacanja i posljedično gomilanja otpada na dugotrajna i višekratna rješenja.
Pravilnik je, kažu, usvojen s dvije godine zakašnjenja, tek 15. studenoga, nakon opomene Europske komisije, što po njima ukazuje na to da "Hrvatska ima velikih problema s prenošenjem Direktive o jednokratnoj plastici".
“Kašnjenje s donošenjem propisa vezanih uz goruću temu na globalnoj i europskoj razini još jednom pokazuje da Ministarstvo pod vodstvom Davora Filipovića ima ozbiljan problem s produktivnošću, manjkom vizije i pogodovanjem privatnim interesima”, ustvrdile su udruge.
Stari obrazac gomilanja otpada za čije se zbrinjavanje skupo plaća privatnike
Izdvajaju svega dva pozitivna pomaka, ujedno svoje prijedloge, prilikom donošenja Zakona o gospodarenju otpadom, naglašavajući da nisu ni približno dovoljni za ostvarivanje ciljeva Direktive. To su proširenje sustava povratne naknade te uvođenje obveze višekratnih spremnika za hranu i napitke u ugostiteljskim objektima, u kojima se hrana i piće konzumiraju na mjestu.
“Nažalost, ostatak je izrazito manjkav, nedorečen i teško provediv, usprkos stotinama sadržajnih i konstruktivnih komentara i prijedloga udruga, građana i građanki, privatnih i javnih tvrtki tijekom javnog savjetovanja”, ocijenile su udruge.
Kažu da su tijekom dvije godine čekanja Pravilnika organizirana brojna događanja kako bi tvorce politika upoznali s pozitivnim europskim trendovima i primjerima dobre prakse primjenjivima u Hrvatskoj, no to su Filipović i njegovo ministarstvo uporno ignorirali.
"Štoviše, nastavili su po starom obrascu gomilanja otpada, za čije se zbrinjavanje javnim novcem skupo plaćaju privatnici, što opterećuje mjesečne račune građana i građanki”, ustvrdile su udruge.
Najproblematičnije im je što izostaju jasni ciljevi i rokovi smanjenja potrošnje jednokratnih plastičnih proizvoda. Uz to, nije uvedena zabrana vrlo laganih plastičnih vrećica, dok količina potrošnje raste, iako postoji lako dostupna višekratna alternativa.
Zelena akcija zatražila provođenje inspekcijskog nadzora
Udruge upozoravaju da ni blagdansko vrijeme neće biti bez plastike jer će manji objekti, kao i dosad, moći posluživati hranu i napitke u jednokratnim plastičnim spremnicima ili od drugih materijala.
"Takva odredba ide direktno protiv temeljnog načela Direktive, a to je odmak od jednokratne upotrebe i pomak prema rješenjima za višekratnu upotrebu", tvrde udruge.
Smatraju da nedostaju argumenti za odgađanje primjene tih minimalnih mjera jer se sustav povratne naknade neće proširiti prije siječnja 2027., a na naplatu vrlo laganih plastičnih vrećica čekat će se do početka 2025.
"Budući da izvješće s javnog savjetovanja nikada nije objavljeno i da nijedan značajan sadržajni komentar udruga okupljenih u Platformu nije usvojen, već su odbačeni bez argumenata, Zelena akcija je zatražila provođenje inspekcijskog nadzora sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama te očekuje postupanje inspekcije pri uredu povjerenika za informiranje.