Jedan ruski dron jučer je zamijetio šest ukrajinskih borbenih zrakoplova Suhoj Su-27 parkiranih na otvorenom usred bijela dana u zračnoj bazi Mirgorod na sjeveru Ukrajine, samo 160 kilometara od granice s Rusijom. Uskoro je prema njima poletio ruski balistički projektil Iskander, uništivši dva vrlo vrijedna supersonična aviona - potencijalno čak pet posto ukupne ukrajinske flote zrakoplova Su-27.
Danas se ponovno dogodilo nešto slično. Ruski dron uputio se prema ukrajinskoj zračnoj bazi u Poltavi, tik istočno od Mirgoroda i podjednako daleko od granice. Nakon nekoliko sati izviđanja bazu je udario projektil Iskander. Oštetio je, a možda i uništio, helikopter Mil Mi-24 ukrajinske vojske, piše Forbes.
Jasno je što se događa. Nedostatak protuzračne obrane izložio je ukrajinske zračne baze ruskim napadima koji od jeseni postaju sve češći. Dosad su u njima uništena dva borbena aviona Su-27, dva aviona Mikoyan MiG-29, jedan napadački zrakoplov Suhoj Su-25 i sada možda i Mi-24.
Ozbiljna kriza protuzračne obrane
Ovakvi gubitci za ukrajinske zračne snage nisu održivi. Oni imaju samo po nekoliko desetaka MiG-ova i Suhoja, a nemaju nikakav jasan izvor identičnih zamjena. Vojska ima pedesetak helikoptera Mi-24, no također bi imala problema s nabavljanjem zamjenskih primjeraka. Da, zračne snage će uskoro dobiti 85 zrakoplova F-16 i desetak aviona Mirage 2000, ali oni će biti podjednako ranjivi kao i MiG-ovi i Suhoji.
Ukrajina je trenutno u krizi protuzračne obrane. Ukrajinci bi u normalnim okolnostima zaštitili svoje najvažnije baze, ali zračne snage i vojska ne mogu istovremeno zaštititi gradove, lokacije gdje se okuplja veliki broj trupa i baze na fronti poput Poltave i Mirgoroda.
Brojke dodatno dokazuju veličinu problema. Ukrajinska vojska i zračne snage na početku rata 2022. godine imale su 400 sustava projektila zemlja-zrak. Dvadeset osam mjeseci kasnije, Ukrajinci su ih izgubili oko 140, a kao zamjenu su nabavili stotinjak.
U teoriji je ukrajinska protuzračna obrana pala za samo 10 posto u odnosu na početak rata. Ipak, ta obrana sada je mnogo rastegnutija nego u veljači 2022. godine. Ruski napadi na ukrajinske gradove, kojima se ciljaju stambene zgrade, bolnice, pa čak i crkve, prisilili su ukrajinsku vojsku da svoju najbolju protuzračnu obranu razmjesti oko najvećih gradova.
Očito je da su ukrajinske oružane snage, odlučivši zaštititi civile u gradovima, ostavile zračne baze slabije zaštićenima. Ukrajinci su ruski dron nad Poltavom mogli pratiti golim okom čitava tri sata prije napada projektila Iskander. Jasno je da nitko nije imao nikakav način da dron i sruši.
Treba jasno reći da i Rusi imaju isti problem. Ne mogu zaštititi svoje zračne baze od ukrajinskih projektila i dronova. Razlika je u tome što Rusija ima više baza i više aviona, zbog čega može pretrpjeti veće gubitke.
Iz SAD-a najavljena pomoć, ali hoće li to biti rješenje?
Ukrajini dolazi pomoć. SAD je nedavno najavio novi paket pomoći, vrijednosti 2,3 milijarde dolara, u kojemu će se navodno nalaziti veliki broj sustava protuzračne obrane, uključujući projektile Patriot dugog dometa i NASAMS srednjeg dometa.
Ipak, moguće je kako će i ovi novi sustavi štititi gradove, a na zračne baze. “Morate imati protuzračnu obranu kako biste zaštitili područja u koja ulažete,” rekao je američki državni tajnik Antony Blinken.
Ukrajinci su pokušali nekako pokriti nedostatke osnivanjem timova za protuzračnu obranu kratkog dometa. Ako su ti timovi bili prisutni oko Mirgoroda i Poltave, ili nisu primijetili ruske dronove, ili ih nisu mogli pogoditi.