JEDNA od svemirskih letjelica koja se najviše udaljila od Zemlje otkrila je neprestani šum izvan Sunčeva sustava, pokazuje nova studija.
NASA-in Voyager 1 lansiran je 5. rujna 1977. godine iz Cape Canaverala na Floridi na raketi Titan-Centaur samo nekoliko tjedana nakon sestrinske letjelice Voyager 2. Iako su dizajnirane da traju pet godina, više od 43 godine nakon što su lansirane, letjelice još uvijek šalju podatke dok istražuju međuzvjezdani prostor, piše CNN.
Voyager otkrio zvukove valova plazme
Instrumenti na brodu Voyager 1, koji je prošao granicu Sunčevog sustava, potom ušao u međuzvjezdani prostor poznat kao heliopauza, otkrili su zvukove valova plazme, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak u časopis Nature Astronomy. Znanstvenici sa Sveučilišta Cornell proučavali su podatke s letjelice udaljene 14 milijardi milja od Zemlje i otkrili emisije međuzvjezdanih plinova.
"Zvuk je vrlo slab i jednoličan, jer je u uskofrekventnom pojasu. Zapažamo slab i trajan šum međuzvjezdanih plinova", rekla je Stella Koch Ocker, doktorandica astronomije na Sveučilištu Cornell.
NASA-ina svemirska letjelica Voyager 1 prošla je pored Jupitera 1979., potom pored Saturna 1980., prije nego što je u kolovozu 2012. godine zašla u heliopauzu. Nakon ulaska u međuzvjezdani prostor instrument Voyagera 1 otkrio je oscilacije u plinu koji emitira naše Sunce. No, istraživači su također primijetili da među tim erupcijama postoji stabilan i ustrajan obrazac.
"Međuzvjezdani medij je poput tihe ili nježne kiše. Kad se dogode Sunčeve erupcije, to je kao da zabilježite munju u grmljavinskoj oluji i onda se sve vrati na blagu kišu.", rekao je James Cordes, profesor astronomije na Cornellu i glavni autor studije.
"Nikad nismo imali priliku procijeniti tu struju"
Istraživači smatraju da u međuzvjezdanom plinu postoji više aktivnosti niske razine nego što se prije vjerovalo. To će omogućiti istraživačima da prate prostorne raspodjele plazme. Podaci Voyagera 1 također mogu pomoći znanstvenicima da shvate interakcije između međuzvjezdanih medija i solarnog vjetra, stalne struje nabijenih čestica koje emitira Sunce.
"Nikad nismo imali priliku procijeniti tu struju. Sad znamo da nam nije potreban slučajni događaj povezan sa Suncem za mjerenje međuzvjezdane plazme. Bez obzira na to što Sunce radi, Voyager šalje detalje", dodao je znanstvenik iz Cornellovog istraživanja Shami Chatterjee.
"Potvrda nevjerojatne izdržljivosti Voyagera"
Voyager 1 je najudaljeniji objekt u svemiru, koji je stvorio čovjek, i nastavlja funkcionirati, unatoč starosti i udaljenosti.
"Znanstveno, to je istraživanje popriličan podvig. To je potvrda nevjerojatne izdržljivosti svemirske letjelice Voyager. To je dugotrajan inženjerski dar znanosti", zaključio je Ocker za CNN.