U HRVATSKOJ je tradicionalno upravo drugi kvartal (travanj, svibanj i lipanj) onaj u kojemu najviše pada nezaposlenost.
Takozvano vrijeme predsezone je vrijeme jače ekonomske aktivnosti. U 2017. nezaposlenost je od početka ožujka do kraja lipnja pala za ukupno 33%, odnosno 69 tisuća ljudi je manje bilo registrirano na HZZ-u. U 2018. nastavio se isti trend i nezaposlenost je u istom razdoblju pala za 30%, odnosno za 52 tisuće ljudi. Time je ukupna nezaposlenost u lipnju 2018. pala na 138.000 ljudi. U 2019. je u istom periodu pala za 32%, odnosno za 44 tisuće ljudi, i došla na razinu od samo 112.000 ljudi.
Trend (ne)zaposlenosti se potpuno izokrenuo u odnosu na inače
U 2020. već vidimo da će takav trend drugog kvartala, našeg najuspješnijeg po ekonomskoj aktivnosti, biti zaustavljen, odnosno da će doći do potpuno obrnutog trenda: umjesto očekivanog jakog pada nezaposlenosti u drugom kvartalu, imat ćemo snažni rast nezaposlenosti. Podaci postoje tek za ožujak i već su indikativni. U trećem mjesecu 2017. nezaposlenost je padala za 6,2%, u trećem mjesecu 2018. padala je za 7,2%, a u trećem mjesecu 2019. za 6,6%.
U ožujku 2020. nezaposlenost je prekinula trend iz prijašnjih godina i rasla za 4%, iako se u prva dva mjeseca kretala identično kao i prijašnjih godina. U četvrtom mjesecu situacija je još gora; umjesto očekivanih 10% pada nezaposlenosti koliko je travanj u pravilu donosio, ove godine imamo rast nezaposlenosti u travnju od preko 10%. (Graf na naslovnoj slici)
Kako su u ožujku mjere restriktivnog kretanja trajale tek pola mjeseca i već generirale učinak snažnog prekida trenda, u četvrtom mjesecu koji je čitav proveden u mjerama restriktivnog kretanja, trend je potpuno izokrenut. Sličan daljnji rast nezaposlenosti se može očekivati i u petom mjesecu koji će također do polovice mjeseca imati na snazi mjere ograničenog kretanja, a do kraja mjeseca možemo unatoč podizanju restrikcija i dalje očekivati ograničeno kretanje i promjenu ponašanja potrošača.
U svibnju u zadnje tri godine nezaposlenost je svaki put padala oko 11%. Već nakon prvog tjedna u petom mjesecu 2020. nezaposlenost je nastavila rasti, iako nešto manje nego što je to bio slučaj početkom četvrtog mjeseca. Za očekivati je da će rast nezaposlenosti biti usporen u petom mjesecu ali nipošto ne možemo očekivati snažni pad nezaposlenosti kakav smo imali u posljednje tri godine u ovom mjesecu. Ono što je sigurno je da će posljedice koronavirusa u potpunosti anulirati učinak tri tradicionalno najuspješnija mjeseca u godini kada se smanjuje nezaposlenost. Štoviše, nezaposlenost će rasti otprilike za onoliko koliko inače pada u ta tri mjeseca.
Krivulja nezaposlenosti eskalirat će tek u lipnju, a tome će pridonijeti i zabrana rada nedjeljom
Nažalost, trend će se nastaviti i dalje. Od 1. lipnja prestaju vladine mjere pomoći gospodarstvu (subvencija plaća radnicima i otpis poreznih potraživanja prema državi). Za očekivati je da će tek u 6. mjesecu krivulja nezaposlenosti eskalirati. Neradna nedjelja će svakako dodatno pridonijeti tom rastu nezaposlenosti. Procjena Udruge Glas poduzetnika (UGP), prema informacijama članova, iznosi od 10 do 15 tisuća ljudi do kraja godine ako se ne povuče ova odluka.
Pad potražnje koji će se nastaviti i dalje zbog visoke neizvjesnosti kao i loša turistička sezona velikom broju malih poduzetnika i obrtnika nažalost znači dodatne poteškoće u poslovanju u idućim mjesecima. Čak 47% njih, prema anketi UGP-a će biti prisiljeno smanjiti opseg poslovanja ako žele preživjeti. To znači otvaranje svojih firmi uz ili manje radnika (pogotovo manje sezonskih radnika kod turističkih djelatnika ili ugostitelja) ili manje plaće za radnike. Nažalost čak 29% malih, mikro i srednjih poduzetnika i obrtnika nema dovoljno sredstava za ponovo pokretanje poslovanja i bit će prisiljeni ili na zatvaranje ili na otpuštanja.
Tri scenarija - optimističan, pesimističan i realan
Uzevši u obzir ove podatke, ali i činjenicu prestanka drugog paketa vladinih mjera, razvili smo nove procjene kretanja nezaposlenosti do kraja 2020. Predstavljamo tri scenarija: optimističan, pesimističan i realan.
Prema optimističnom scenariju očekujemo da bi do kraja 2020. još 160.000 ljudi moglo ostati bez posla. Taj bi se trend usporio u 2021. no ni tada ne možemo očekivati naglo smanjenje nezaposlenosti, već lagani rast od dodatnih 15.000 ljudi, što bi značilo da će nezaposlenost dostići svoj vrhunac s oko 315.000 ljudi u 2021., odnosno doći na razinu od 26% prije nego krene padati uslijed oporavka. Ovaj scenarij pretpostavlja brzi oporavak 2021. i slabiji rast nezaposlenosti ove godine. Valja napomenuti da prema ovom scenariju ukupni broj nezaposlenih ne bi prešao vrhunac nezaposlenih iz prethodne krize. Činjenica je da je nezaposlenost neposredno nakon posljednje krize padala i zbog emigracije stanovništva, stoga nije nerealno očekivati da će njene apsolutne brojke biti manje.
Pesimistični scenarij pretpostavlja nastavak negativnog trenda rasta nezaposlenosti tokom čitave godine i predviđa da bi čak 240.000 ljudi do kraja 2020. godine moglo ostati bez posla. Efekt će se nastaviti i u 2021., kada se može očekivati dodatnih 51.000 ljudi koji bi mogli ostati bez posla.
To bi ukupan broj nezaposlenih podiglo do čak 430.000 ljudi u 2021., odnosno čak 38% prije nego krene padati nakon duljeg očekivanog oporavka. Pesimistički scenarij je izvjestan u slučaju izostanka potrebnih reformi, kao i zbog bavljenja vlade izborima i formiranja nove vlade idući četiri do pet mjeseci, čime će se izgubiti ritam za oporavak.
Sve će ovisiti o dubini reformi
Realni scenarij bi se kretao između optimističkog i pesimističkog: ukupno 340 tisuća nezaposlenih do kraja 2020., i ukupno 370 tisuća nezaposlenih u 2021. prije početka oporavka.
Sva tri scenarija ovisit će o dubini poduzetih domaćih strukturnih i institucionalnih reformi na tragu jačanja poduzetničke klime i vladavine prava, posvećenosti vlade ekonomskom oporavku, oporavku naših najznačajnijih ekonomskih partnera i zdravstvenim mjerama nadzora epidemije.
*Vuk Vuković doktorirao je na Oxfordu. Suosnivač je i direktor britanske tvrtke Oraclum Intelligence Systems