Foto: Sanjin Strukić/Pixsell, Google street view
OPĆINSKOM građanskom sudu trebalo je 14 godina i 10 dana da pošalje rješenje o ovrsi. Pet tisuća i 124 dana (5124) stajalo je ovršno rješenje za dug od 936 kuna plus sudski i ovršni troškovi u nekoj ladici zagrebačkog općinskog suda dok se neki sudac, pisar, ovlašteni službenik ili kako se god tamošnji birokrat zove, nije udostojio izvući ga i predati u poštu.
Čudom sačuvane uplatnice
HEP Toplinarstvo tužilo je Indexovu čitateljicu 25. travnja 2003. godine za dug od 936,88 kuna. Njihov odvjetnik je uredno predao dokumentaciju sudu i već 9. svibnja 2003., za samo 14 dana Općinski sud je donio rješenje o ovrsi. Sud u tome trenutku nije znao da su računi već podmireni. Plaćeni su 28. i 29. travnja 2003. godine na HEP-ovoj blagajni.
"Ja bih prva raščistila račune starije od 10 godina", kaže. I gotovo svatko drugi bi, ali čini se da bismo se po sucima svi trebali pretvoriti u arhivare i zauvijek čuvati svaki račun, sve dok se ne pretvorimo u moderne Ivice Kičmanoviće i jednog dana izgorimo među besmislenim papirima.
Šokiran i odvjetnik koji odavno ne zastupa HEP
No, nije naša čitateljica jedina koju je iznenadilo rješenje s Općinskoga suda, koji je u međuvremenu promijenio naziv u Općinski građanski sud. Probleme je stvorilo i odvjetniku Jadranko Črnku koji je zastupao HEP Toplinarstvo i pokrenuo postupak ovrhe.
"Još 2010. godine sam prestao zastupati HEP Toplinarstvo. Bili su aljkavi i nisu mi uredno dostavljali izvode iz poslovnih knjiga. Po osam ili devet mjeseci mi nisu slali popis dužnika i plaćenih računa. Tako se nije moglo raditi", kaže odvjetnik Črnko kojemu ovih dana telefon često zvoni, a poštanski mu je sandučić zatrpan starim rješenjima ili prigovorima ovršenih. Svako do tih rješenja mora preporučeno poslati natrag sudu i sve to platiti iz svoga džepa. U aljkavosti HEP i nedostavljanju računa vjerojatno se krije razlog samom postupku ovrhe protiv naše čitateljice koja je račune platila prije rješenja o ovrsi.
"U ovoj zemlji ništa ne funkcionira, ovo je samo jedan od primjera", rezignirano zaključuje. Svima koji su dobili slično rješenje preporučuje da se žale. Zna da će ih to koštati novca, ali ne vidi drugoga izlaza.
Na Općinskom Građanskom sudu u Zagrebu potražili smo odgovore na pitanja kako je moguće da rješenje o ovrsi 5124 dana stoji negdje prije nego što ga otpreme kao i hoće li netko biti kažnjen zbog takvog nevjerojatnog nemara i lijenosti. Na neka pitanja smo dobili odgovore, na neka ne.
Pronašli predmet u studenom 2016. ažurno ga poslali šest mjeseci kasnije
"Sudske se odluke u pravilo otpremaju po njihovu donošenju Konkretan predmet je nažalost bio zagubljen, te se po istom, odmah po pronalasku u studenom 2016. godine počelo ažurno postupati"“, tvrdi glasnogovornica suda Laura Crnić Klapšić pravdajući se da nije postojalo elektronsko praćenje predmeta te da je sud bio preopterećen i daje godišnje zaprimao i do 100 tisuća ovršnih predmeta za komunalije. Dakle, u studenom 2016. godine su pronašli zagubljeni predmet i po njemu počeli ažurno postupati. Ažurno u ovome slučaju znači da im je trebalo dodatnih šest mjeseci da ga pošalju. O kaznama za odgovore nismo dobili ni jednu jedinu riječ odgovora.
"Ukoliko se utvrdi da je ovršenica platila utuženo dugovanje prije utuženja, neće snositi nikakve troškove postupka, kao ni kamate nego će trošak snositi suprotna strana", napisala je Laura Crnić Klapšić kao da je najnormalnija stvar na svijetu da netko mora platiti 14 godina kamata jer sud nije radio svoj posao.
U HEP Toplinarstvu, neslužbeno doznajemo, su proteklih tjedana dobili stotine rješenja iz 2003. godine.
Za HEP te ovrhe više ne postoje
"Nemamo pojma otkud ih je sud izvukao. Ti računi su odavno podmireni i za nas ti ovršni postupci uopće ne postoje", kažu nam u zagrebačkom HEP Toplinarstvu. Štoviše, zatrpani sudskim rješenjima poslali su i dopis na sud da povlače ovršne postupke.
"Odmah će biti doneseno rješenje kojim se ovrha obustavlja i ovršenica neće snositi nikakve troškove niti plaćati kamate", obavijestila nas je glasnogovornica suda.
Na naš ponovljeni upit o kaznama za odgovorne i broju takvih prethistorijskih predmeta nije odgovorila. Pitanje mogu li ih uopće prebrojati i znaju li koliko su prašnjavih papira izvukli iz tko zna kojeg kutka suda. Baš kao što je suprug naše čitateljice čuvao prašnjave uplatnice koje su mu bili jedini dokaz da je platio dug. Slično bismo, čini se, svi morali činiti jer se nikada ne zna kada će vas zaskočiti neki arheološki nalaz s hrvatskih sudova.