Ovih dana Ukrajinu trese svojevrsna politička kriza. Mnogi ministri su podnijeli ostavke koje Vrhovna Rada treba razmotriti. Idućih dana se, prema šefu zastupničkog kluba Sluge naroda Davidu Arahamiji, očekuje imenovanje novih ministara.
Ostavke
Ostavke su podnijeli, među ostalim, ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, ministar pravosuđa, ministar za stratešku industriju, ministar zaštite okoliša, potpredsjednica vlade za europske i euroatlantske integracije i drugi.
Dok je ruska vojska pred Pokrovskom i dok se provodi ofenziva u Kurskoj oblasti, vijest da mnogi ključni članovi ukrajinske vlade odjednom daju ostavke nije dobila toliku pozornost. Građani izravno osjećaju posljedice raketnih napada diljem zemlje, kao i posljedice ruskog približavanja Pokrovsku, zbog čega percipiraju smjene u vladi kao unutarnje sukobe političke elite.
Razlozi ostavki
Zapadni mediji su, kao i ruski, prenijeli ovu vijest, dajući joj politički značaj. Iako je razumljivo da se radi o krizi, već se neko vrijeme polujavno špekulira o smjenama i ostavkama pojedinih ministara. Ključno je shvatiti da se ovdje radi o neslaganjima ureda predsjednika i vlade Ukrajine.
U ožujku i travnju ove godine su se već dogodile određene kadrovske promjene. Tada je predsjednik Zelenski smijenio nekoliko svojih savjetnika. Time se dodatno ojačala pozicija Andreja Jermaka, koji je postao šefom ureda predsjednika.
Već tada se špekuliralo o "potrebnim" promjenama u kabinetu ministara. Prema tim špekulacijama, neki od ministara koji su trebali biti smijenjeni su bili razmatrani kao budući predsjednički kandidati prihvatljivi Zapadu. Za takve špekulacije nije tada bilo potvrde, ali je sada vidljivo da to nisu bile prazne priče.
Vojna pitanja
Drugi aspekt smjena je priča o miješanju ministara u vojno-politička pitanja. Prema špekulacijama, ured predsjednika je zahtijevao od ministara da se bave svojim resorima, a primjer "ispravnog" rada bio je premijer Šmihal, koji je izbjegavao otvarati pitanja koja su u nadležnosti ureda predsjednika u ratnoj situaciji, kao i zapovjedništva OS-a Ukrajine. Ipak, i on se našao na listi onih koje treba smijeniti, iako zasad nije smijenjen.
Ministarstva, vlada i Vrhovna Rada su odavno prestali biti centri donošenja odluka u Ukrajini. Sve glavne strateške odluke donosi ured predsjednika. Primjerice, ostavka ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe u teoriji bi značila da Ukrajina treba imati čovjeka koji će diplomatskim vještinama utjecati na zapadne partnere prilikom donošenja odluka o slanju oružja ili nečemu sličnom. U praksi to rade predsjednik Zelenski i šef ureda predsjednika Andrej Jermak.
Čistka
Ostavke ministara se nisu slučajno poklopile s događajima u zemlji: teška situacija na fronti, masovna raketiranja ukrajinskih gradova, problemi u elektro-energetskom sektoru itd. Predsjednik Zelenski čišćenjem kadrova u ovom trenutku želi pokazati da je svjestan problema te stoga provodi svojevrstan reset vlade, u svrhu poboljšanja rada državnog aparata.
"Jesen će biti izuzetno važna za Ukrajinu. A naše državne institucije moraju biti konfigurirane tako da Ukrajina postigne sve potrebne rezultate. Za to moramo ojačati neka područja u vladi, a kadrovska rješenja su već pripremljena", izjavio je predsjednik.
Čini se da predsjednik Ukrajine pokušava odgovornost za probleme prebaciti na članove kabineta ministara. Među njima nema premijera Šmihala, koji je navodno "preživio" zbog utjecaja Davida Arahamije, koji je uvjerio ukrajinskog predsjednika da nije "pravo" vrijeme za premijerovu ostavku. Upravo se Arahamija smatra predstavnikom frakcije koja se suprotstavlja šefu ureda predsjednika Andreju Jermaku.
Energetski sektor
Sve u svemu, predsjednik se odlučio ograničiti na tek djelomičnu rekonstrukciju vlade. Najveće promjene će se dogoditi u vodstvu energetskog sektora. Ministar energetike Galuščenko ostaje, no smijenjen je Rostislav Šurma. On je zamjenik šefa ureda predsjednika i vrlo utjecajna osoba. On je bio zadužen za nadgledanje energetskog sektora.
Njegova se ostavka tumači kao žrtvovanje jer su Šurma i ministar Galuščenko, prema jednoj verziji, pripremali teren za smjenu čelnika energetskog poduzeća UkrEnergo Volodimira Kudritskog. Kudritski je blizak zapadnim krugovima, pa je njegova smjena izazvala kritike nekih zapadnih struktura.
To ne čudi jer u energetici postoji velik interes zapadnih partnera, koji prate što se događa i stalno daju upute. No, isto tako i ured predsjednika stalno daje upute koje često izravno proturječe onome što traže zapadni partneri. Tako da je ured predsjednika odlučio izgraditi sustav kontrole nad energetikom, ali i drugim sektorima. Zbog toga je smijenjen Kudritski, a u kontroli štete smijenjen je potom i Šurma.
No, onaj tko dođe nakon spomenute dvojice vjerojatno će se vrlo brzo susresti s istom dilemom: slušati ured predsjednika ili zapadne partnere? Bilo kako bilo, predsjednik se odlučio na određene smjene, a rezultat toga je jačanje ureda predsjednika nauštrb kabineta ministara, vlade i Vrhovne Rade. Takav način političkog vođenja države opravdat će se ratnom situacijom u kojoj se zemlja nalazi, kao i slanjem poruka građanima da je predsjednik morao povući neke poteze s obzirom na probleme s kojim se zemlja u ovom trenutku suočava.