Švedski mediji pišu da se pojam profitabilnosti u godišnjem izvješću Northvolta za 2022. spominje samo dva puta, a održivost čak 391 put.
Čini se da je upravo ovako manjkava poslovna vizija dovela do toga da je švedska kompanija, koja je trebala biti perjanica europske proizvodnje automobilskih baterija, prije nekoliko dana morala zatražiti stečaj s preustrojem prema poglavlju 11 američkog zakona o stečaju.
Na temelju toga Northvolt zasad nastavlja s poslovanjem, no čak i ako cijela priča završi hepiendom, odnosno ako kompanija u relativno kratkom roku uspije dosegnuti profitabilnost, gubici za investitore i dobavljače mjerit će se u milijardama dolara. Neki suvlasnici Northvolta već su u svojim poslovnih knjigama otpisali ulaganje u švedsku kompaniju kao potpuni gubitak.
U suštini je projekt Northvolta, koji je 2017. pokrenuo bivši menadžer Tesle i Ericssona, 53-godišnji švedski biznismen Peter Carlsson, trebao biti europski odgovor na dominaciju Kine na tržištu litij-ionskih i drugih baterija za električna vozila, koja je u prvih šest mjeseci ove godine dosegnula gotovo dvije trećine globalne proizvodnje.
Ova primamljiva ideja u samom početku privukla je niz moćnih investitora iz automobilske industrije, poput Volkswagena i BMW-a, koji su povjerovali da će iz tvornice u švedskom gradu Skellefteu uskoro krenuti masovna isporuka konkurentnih baterija. Tako je samo Volkswagen uplatio 900 milijuna eura za 21% vlasništva u Northvoltu.
Zašto je propao Northvolt?
Ukupno je u Carlssonov grandiozni poslovni projekt uloženo više od 12 milijardi eura, od toga 2.7 milijardi iz državnih i javnih fondova, ponajprije u Švedskoj, Njemačkoj i Danskoj. Međutim, kompanija nikako nije uspijevala postići proizvodne planove i profitabilnost koju se očekivalo nakon nekoliko godina poslovanja.
Bilo je i objektivnih okolnosti koje nisu išle na ruku Northvoltu, poput pada interesa za električna vozila u Europi i SAD-u, postupnog ukidanja ili ograničavanja subvencija za električne automobile i smirivanja cijene fosilnih goriva. Sama kompanija je kao opravdanja navodila pandemiju, blokadu Sueskog kanala i rusku invaziju na Ukrajinu.
Čini se ipak da uzroke posrtanja Northvolta treba tražiti unutar pogona na sjeveru Švedske. Švedski mediji dali su potkraj ljeta naslutiti da Northvolt i dalje nije u stanju proizvesti katodni materijal (metalne okside) za baterije dovoljno visoke kvalitete. Stoga se najveći dio materijala uvozio iz Kine, što je potpuno suprotno temeljnoj ideji cijelog projekta.
Osim toga, navodno ni tvornički strojevi koji su u Švedsku dopremljeni iz Kine nisu funkcionirali kako se očekivalo, što je otklonjeno tek dolaskom nešto više od 500 kineskih stručnjaka. Neki analitičari čak nagađaju da se radilo o svjesnoj sabotaži kako bi kineska strana preuzela kontrolu nad proizvodnjom u švedskoj tvornici.
"Postoji niz zemalja u Aziji koje prednjače i imaju vrhunsku stručnost u proizvodnji baterija. One dominiraju tržištem baterija. Kina je tu vrlo važan igrač. Bez partnerstva s vodećim igračima u industriji nije moguće uspostaviti proizvodnju baterija u Europi. To je jednostavno tako", rekao je Matti Kataja, Northvoltov direktor korporativnih komunikacija za Dagens Nyheter u rujnu.
VW je prvi izgubio strpljenje
Strpljenje je prvi izgubio najveći dioničar Volkswagen. Još krajem 2023. godine njemački automobilski gigant odustao je od planirane zajedničke tvornice Northvolt Zwei u Salzgitteru i okrenuo se partnerstvu s kineskim Gotion High-Techom. Volkswagen je smatrao da je Northvolt jednostavno prespor u ovom dinamičnom tržišnom okruženju i da se izgubio u svojim problemima.
Njemački mediji odmah su istaknuli primjer Tesle, koji je od samog početka surađivao s Panasonicom, jednim od pouzdanih i iskusnih svjetskih proizvođača baterijskih ćelija, dok se Volkswagen oslonio na startup koji dotad nije proizveo nijednu bateriju.
Potom je BMW, još jedan suvlasnik, u lipnju ove godine zbog kašnjenja isporuke otkazao narudžbu baterija vrijednu dvije milijarde eura. Vidjevši da je blagajna sve praznija i da postaje upitna čak i isplata plaća zaposlenicima, Carlsson i ostali menadžeri Northvolta počeli su kucati na vrata nacionalnih vlada i tražiti pomoć.
Njihova je argumentacija bila da je zelena tranzicija Europe toliko važna da spašavanje Northvolta mora biti u zajedničkom interesu. No u tom trenutku više nitko, pa ni sami suvlasnici, nije želio investirati u vreću bez dna, u što se Northvolt pretvorio. Pogotovo u situaciji kad ne postoji jamstvo da će ova ponajprije privatna kompanija ikad uspostaviti proizvodne ciljeve.
"Bilo je kaotično oko isporuke baterija kupcima"
Spomenimo usput da je direktor Carlsson cijelo vrijeme pomalo prodavao dionice Northvolta, što je otkriveno kad je njegov Rocarma Consulting od 2019. do 2021. udeseterostručio dobit.
Čini se da su menadžeri i voditelji proizvodnje Northvolta zaboravili da svako poduzeće ponajprije mora biti profitabilno ili dosegnuti profitabilnost u nekom razumnom roku, odnosno da mora biti u stanju na vrijeme isporučiti obećani proizvod po dogovorenoj cijeni.
Također se čini da su vlasnici Northvolta pomislili kako će biti dovoljno neprestano se pozivati na konkurentnost u odnosu na Kinu i zelenu tranziciju, pa da nacionalne vlade spremno uskoče s milijardama eura svaki put kad zaškripi.
Otvarajući stečaj prema poglavlju 11 pred sudom u Teksasu, Northvoltov američki odvjetnik Chris Greco rekao je da se kompanija suočila s operativnim problemima, koje je nazvao SNAFU, izrazom iza kojeg se krije sarkastična fraza "Situation normal: all fucked up" (Stanje normalno: sve je sjebano).
"Bilo je kaotično oko isporuke baterija kupcima. No pored operativnih problema, postoji veća priča: globalna prodaja električnih automobila je usporena, a tržište je preplavljeno jeftinijim alternativama iz Azije", rekao je Greco.
Dan nakon otvaranja stečaja s preustrojem Carlsson je morao dati ostavku na direktorsku poziciju, ali je ostao u upravi kao savjetnik. Pred novinarima je najavio što zapravo čeka sadašnje suvlasnike i vjerovnike: "Bit će otpisa potraživanja. Tako je to u ovom procesu."
Švedska nacionalna televizija (SVT) citirala je u petak anonimni izvor iz mirovinskih fondova koji je rekao da računaju s gubitkom od 90 do 95% na 800 milijuna eura uloženih u Northvolt.
"Poglavlje 11 trenutno je najbolja ili možda najmanje loša opcija za Northvolt kad je u pitanju izbjegavanje bankrota i stvaranje barem nekakvih uvjeta za suočavanje s budućnošću", napisao je ekonomski komentator SVT-a Johan Winberg.
Odvjetnik Greco najavio je da Northvolt početkom 2025. planira zatražiti restrukturiranje i u Švedskoj. Iako će to u Švedskoj biti kudikamo teže ishoditi nego u SAD-u, bilo bi to veliko olakšanje za kompaniju jer bi isplatu plaća zaposlenicima preuzeli državni fondovi.
Zasad je znatno više skeptika nego optimista kad je riječ o opstanku Northvolta jer, kako ističu neovisni ekonomski stručnjaci, stečaj prema poglavlju 11 može riješiti probleme s bilancom bilo koje kompanije, ali teško će uspostaviti rentabilnu i dugoročno održivu proizvodnju u Skellefteu.
Tko su vlasnici Northvolta?
Vlasnička struktura je sljedeća: Volkswagen (21%), Goldman Sachs (19.2%), Vargas Holding/vlasnik Harald Mix (7.2%), Rocarma/vlasnik Peter Carlsson (6.7%), danski mirovinski fond Arbejdsmarkedets Tillægspension (5.1%), investicijski fond Baillie Gifford (4.8%), švedski mirovinski fondovi AP1-4 (3.5%), švedski mirovinski fond AMF Pension (2.8%), BMW (2.8%), investicijski fond Stichting IMAS (2.4%), menadžeri Northvolta (9.2%), brojni manji dioničari (15%).
Zašto je Northvolt zatražio stečaj s preustrojem baš u SAD-u?
Northvolt je vlasnik dviju podružnica u SAD-u, pa je zatražio stečaj prema poglavlju 11 u američkoj saveznoj državi Teksas kako bi se riješio dugova, izbjegao bankrot i rasprodaju te nastavio poslovanje. Jedna od bitnih prednosti je to što poglavlje 11 kratkoročno zaustavlja naplatu potraživanja od vjerovnika, a kompanija dobiva najmanje četiri mjeseca za preustroj koji vjerovnici u konačnici moraju prihvatiti.
Ovakav preustroj moguć je i u Švedskoj, ali su zahtjevi bitno stroži nego u SAD-u. Northvolt bi morao dokazati da je njegov poslovni plan dugoročno održiv, što u ovom trenutku nije baš izvjesno.
Što je sljedeći korak nakon stečaja s preustrojem?
Stečaj prema poglavlju 11 znači da je Northvoltu omogućeno normalno poslovanje do kraja prvog kvartala 2025. godine. Kompanija se sada može zadužiti za dodatna 233 milijuna eura kako bi održala likvidnost. No procjenjuje se da će Northvoltu trebati najmanje pet puta više svježeg novca da bi preživio 2025. godinu.
Što ako stečaj prema poglavlju 11 ne uspije?
Ako vjerovnici ne prihvate plan preustroja kompanije, što nije baš uobičajeno, sljedeći korak je stečaj prema poglavlju 7, što znači likvidaciju i rasprodaju imovine.
Zašto bi novi vjerovnici kreditirali ionako prezaduženi Northvolt?
Zato što će dobiti bitno bolje uvjete od svojih prethodnika. Švedski proizvođač kamiona i autobusa Scania (inače kupac Northvoltovih baterija) prije nekoliko dana kreditirao je Northvolt sa 100 milijuna eura uz kamatu od 16 posto, a kao osiguranje dobio je založno pravo na istraživački centar Northvolt Labs u švedskom gradu Västeråsu, vjerojatno najzdraviji dio kompletne kompanije.
Koliko iznose trenutačne obveze Northvolta?
Dospjeli kratkoročni dug dobavljačima iznosi oko 210 milijuna eura, od čega se trećina odnosi na Švedsku, a dvije trećine na inozemstvo. Međutim, razni vjerovnici, među ostalima i neki suvlasnici, potražuju ukupno 5.5 milijardi eura.
Što će biti sa zaposlenicima Northvolta?
Nakon što je u listopadu otpušteno 1413 zaposlenika u Skellefteu, Västeråsu i Stockholmu, za Northvolt je u sedam zemalja ostalo raditi nešto više od 5000 zaposlenih. Zasad redovito primaju plaće.
S obzirom na to da se radi o mahom visokokvalificiranoj radnoj snazi, čak i ako Northvolt završi u likvidaciji, velika većina njegovih zaposlenika brzo će pronaći posao u Švedskoj ili ostalim skandinavskim zemljama.