NEKADA je upotreba bademovog ili sojinog mlijeka bila isključivo ograničena na osobe koje nisu tolerantne na laktozu, kao i na ljude koji zbog svoje savjesti ne žele piti mlijeko životinjskog porijekla. S drastičnim klimatskim promjenama, ipak, sve više počinjemo shvaćati prednosti proizvodnje mlijeka na biljnoj bazi u odnosu na ono životinjskog porijekla.
Na Sveučilištu u Oxfordu je provedeno istraživanje kojim se utvrdilo da je proizvodnja mlijeka od soje, zobi, riže i badema manje štetna za životnu sredinu nego proizvodnja kravljeg mlijeka. U pogledu emisije ugljikovog dioksida, pri proizvodnji mlijeka na biljnoj bazi se ispušta nešto manje od trećine štetnih plinova u odnosu na proizvodnju životinjskog.
Također se pokazalo da je za jednu litru mlijeka potrebno neusporedivo manje zemljišta i vode biljkama nego što je potrebno jednoj kravi, piše BBC.
Kako znati odakle potječe naše biljno mlijeko?
Većina soje od koje se proizvodi mlijeko se uzgaja u Europi, Sjevernoj Americi i Kini. Tek mala količina potječe iz Južne Amerike. Kako biste bili u potpunosti sigurni, možete provjeriti s proizvođačem, odnosno, uvoznikom.
Što se badema tiče, oni se tradicionalno uzgajaju u mediteranskim predjelima, pogotovo južnoj Španjolskoj, Grčkoj i Italiji. Beru se sa starijeg drveća posađenog tako da svako stablo ima dovoljno prostora, a gnoje ih ovce tijekom ispaše. S druge strane, u Kaliforniji se primjenjuje sasvim drugačiji pristup. Drveće je tijesno posađeno i prska se pesticidima. Čak 80% badema na globalnoj razini se tamo uzgaja, a potražnja raste.
Je li mlijeko na biljnoj bazi dovoljno hranjivo i bogato bjelančevinama?
Ako je riječ o povremenoj primjeni mlijeka, razlika je neprimjetna, ali ako želite u potpunosti prijeći na mlijeko neživotinjskog porijekla, preporučljivo je adekvatno se informirati, osobito ako unosite promjene u prehranu svog djeteta.
Kada su bjelančevine u pitanju, sojino mlijeko se smatra jedinom pravom zamjenom. Sadrži 3.4 g proteina u 100 ml mlijeka, dok kravlje u prosjeku sadrži 3.5 g proteina u 100 ml. Bademovo, rižino i kokosovo mlijeko sadrže nižu razinu proteina, dok su mlijeka od lješnjaka, konoplje i zobi negdje između.
Iako su ispitivanja još u tijeku, preliminarni rezultati govore da bi i mlijeko od graška moglo sličiti kravljem po hranjivosti.
Manje zasićene masti
Biljna mlijeka sadrže manje masti, posebno zasićene, od mlijeka životinjskog porijekla. Izuzetak je kokosovo mlijeko. To je dobra vijest za odrasle, ali se djeci preporučuje unos punomasnog kravljeg mlijeka od prve do druge godine, a zatim poluobrano mlijeko do pete.
Ipak, stručnjaci ističu da još nismo u potpunosti svjesni svih pogodnosti mlijeka na biljnoj bazi. I dalje treba istražiti koliko vitamina i minerala, poput kalcija, sadrže. Ako tragate za postojanim izvorom bjelančevina, onda je pravo rješenje sojino mlijeko.