Nezaustavljiv rast veganstva: Kako je od marginalnog pokreta postalo mainstream?

Foto: 123RF

ZDRAVIJI život, klimatske promjene i prava životinja samo su neki od razloga zbog kojih se sve više ljudi diljem svijeta odlučuje za prelazak na veganski način života. Novi članak objavljen u The Guardianu dočarava način na koji je veganstvo u Londonu od marginalnog pokreta prešlo u mainstream i postalo popularno među svim društvenim slojevima u britanskoj prijestolnici.

Veganstvo doživjelo boom u Velikoj Britaniji

Veganstvo je u zadnjih nekoliko godina postalo top tema u Velikoj Britaniji i tema brojnih društvenih događanja. Na festivalskoj sceni su se pojavili i neki festivali posvećeni isključivo veganskoj prehrani i stilu života, i to diljem Velike Britanije – sve od Bristola do Invernessa.

Popularnost veganstva u Velikoj Britaniji doista ubrzano raste. Veliki prehrambeni lanci Marks & Spencer i Pret a Manger u svoju su ponudu uvrstili veganske menije, svjetski poznati pizza restoran Pizza Hut nedavno se pridružio restoranima Pizza Express i Zizzi s ponudom veganskih pizza, a čak je i poznati irski proizvođač piva Guinness prihvatio veganski način proizvodnje piva.

Ako je ovdje riječ o godini mainstream veganizma, u čemu se slažu gotovo svi marketinški stručnjaci, onda sigurno mora postojati čitav niz faktora koji su utjecali na enormni rast popularnosti veganizma na globalnoj razini.

U tri ključna razloga svakako spadaju briga za dobrobit životinja, ekološka svijest i briga za vlastito zdravlje. O megapopularnosti veganizma i njegovom prelasku u mainstream svjedoče i brojni startupovi koji na tržište lansiraju veganske proizvode, svakodnevno objavljivane veganske kuharice, YouTube kanali te brojni dokumentarci snimljeni na temu veganstva.

2014. godine pokrenuta je godišnja kampanja "Veganuary", u kojoj se znatiželjne pojedince koji žele prijeći na veganizam u siječnju potiče na to raznim radionicama, degustacijama, druženjima i drugim oblicima promidžbe. 

Razlog zbog kojeg je za vrijeme održavanja kampanje izabran siječanj nije slučajan, s obzirom na to da početak godine uvijek povezujemo s novim planovima, dobrim namjerama i odricanjima.

U prvoj godini održavanja kampanje, 2014., prijavilo se tek 3300 sudionika, da bi 2017. godine taj broj narastao na 59.500, a ove godine na čak 168.000 zainteresiranih. Većina sudionika, njih gotovo 84 posto, ženskog je spola i mlađe od 35 godina.

Popularna je promjena načina prehrane 

Poduzetnik Paul White prošlog je ljeta otvorio Faringo's, prvi veganski restoran u Blackpoolu. Prije tek godinu dana bio je svejed i vlasnik hotela u kojemu je upravo on bio glavni kuhar. Na veganstvo slučajno ga je potaknuo jedan gost njegovog restorana, inače vegan, koji ga je tijekom posjeta njegovom restoranu upoznao s veganstvom i prednostima koje ono sadrži.

U roku od dva tjedna Whiteov je restoran dostigao rekordan broj gostiju. 

"Ono što nas je posebno iznenadilo je činjenica da su u naš restoran počeli stizati gosti iz cijelog Blackpoola. Nisam znao da u Blackpoolu postoji tajna zajednica vegana", rekao je White. U lipnju ove godine restoran se u potpunosti preobratio na veganstvo, a i sam je vlasnik postao vegan.

U svibnju 2016. godine agencija za anketiranje Ipsos Mori provela je istraživanje među britanskom populacijom vezano uz veganstvo i njihovo mišljenje o njemu. Rezultati ankete bili su iznenađujući - u roku od deset godina broj vegana u Velikoj Britaniji popeo se sa 150.000 na 542.000.

Važna uloga medija i društvenih mreža

Još jedan od faktora koji u velikoj mjeri utječu na pozitivnu percepciju veganstva zasigurno su i mnogobrojni dokumentarni filmovi koji ga tematiziraju. Ovi dokumentarci prikazuju štetu koju uzgoj životinja čini okolišu ili konzumacija mesa ljudskom organizmu. Neki od njih eksplicitno i otvoreno prikazuju scene ubijanja životinja u klaonicama i na farmama.

Najutjecajniji među njima svakako je dokumentarac Cowspiracy iz 2014. godine koji promatra cjelokupnu problematiku uzgoja i ubijanja životinja iz mnogo šire perspektive - dotiče se njihovog utjecaja na okoliš, emisije stakleničkih plinova, sječe šuma i velike potrošnje vode. To je u svojoj srži zapravo film o klimatskim promjenama u kojemu su kao glavni krivci za klimatsku krizu etiketirani konzumacija mesa i uzgoj životinja.

U tom kontekstu ne zanemaruje se ni uloga svjetskih ekoloških organizacija poput Greenpeacea, Sierra Cluba i Rainforest Action Networka, za koje se tvrdi da sav fokus usmjeravaju na fosilna goriva i obnovljive izvore energije, a optužuje ih se za ignoriranje prave prijetnje koja dolazi od uzgoja stoke.

No, valja napomenuti da film Cowspiracy kao argumentaciju za svoje senzacionalističke tvrdnje koristi sumnjive i diskutabilne izvore te samo jedan nerecenziran znanstveni rad.

Individualizacija i istraživanje 

Golem rast popularnosti veganstva može se promatrati i kao rezultat dugogodišnje medijske promotivne kampanje u njegovu korist koja ga je promovirala ne samo kao prehranu, već kao filozofiju i svojevrstan način življenja. Pojava i vrtoglavi porast popularnost društvenih mreža dodatno su ubrzali taj proces i olakšali istomišljenicima razmjenu ideja, doživljaja i recepata.

Glasnogovornica Britanskog saveza dijetetičara i registrirana dijetetičarka, Linia Patel, u jednu je ruku kritična prema pokretu. Za nju veganizam može biti maska koju koriste ljudi koji imaju problema s neuravnoteženom prehranom kako bi prikrili stvarno stanje stvari.

"Za njih je veganstvo tek jedan od načina kontrole dijete koja je društveno prihvatljiva", upozorava Patel.

Ključnom točkom u cijelom ovom fenomenu Patel smatra individualizaciju i istraživanje.

"Ljudi moraju znati zbog čega su prešli na veganstvo i kako ga ispravno živjeti, to je mnogo važnije od toga da se mogu pohvaliti da prate trendove", kaže.

Ipak, i ona smatra da pravilna veganska prehrana može čovjeku donijeti mnogo više koristi nego štete, izvještava The Guardian.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.