Foto: 123rf
POZNATO je kako svaka vježba ili kompleks trenažnih aktivnosti aktivira određene funkcionalno - motoričke reakcije, pojedine energetske procese, ili različite segmente živčano - mišićnog sustava. Navedeno dovodi do zaključka kako je iznimno važno poznavati vrijednost svake trenažne vježbe.
Vježbama dizanja utega najviše se aktivira mišićni sustav, odnosno dolazi do promjena u mišićnom i ligamentarnom sustavu te do razvoja tjelesne snage. Navedene promjene rezultat su poboljšane aktivacije motoričkih jedinica i povećanog fiziološkog presjeka mišića.
Vježbe promjene smjera i brzine kretanja s loptom izravno aktiviraju motoričke programe te njegove dijelove odgovorne za kontrolu i korekciju stereotipa gibanja. Ovim načinom vježbanja utječe se na razvoj kondicije, agilnosti te brzine acikličnih kretanja, ali i na tehničke izvedbe motoričkih zadataka.
Aktivnosti dužeg vremenskog trajanja poput trčanja, plivanja te vožnje biciklom nazivaju se cikličnim aktivnostima. Ciklične aktivnosti izrazito utječu na razvoj različitih oblika aerobne i anaerobne izdržljivosti.
Postoje i brojne druge vježbe namijenjene aktiviranju različitih organskih sustava.
Na istezanje mišića, ligamenata i tetiva u pojedinim zglobnim sustavima utječe se vježbama kojima je cilj uspostavljanje maksimalne amplitude pokreta, dok se vježbama u kojima se nastoji održati ravnotežni položaj aktivira proprioceptivni sustav koji je odgovoran za kinestetičku kontrolu pokreta. Nadalje, jaka ekscentrično - koncentrična kontrakcija mišića kao pojava u, na primjer aktivnosti bacanja, postiže se vježbama u kojima je naglašen ciklus brzog istezanja i skraćivanja pojedinih mišića ili mišićnih skupina.
Mehanizam transfera vježbanja podrazumijeva kako se u praksi često događa da se prilikom izvedbe pojedine vježbe indirektno aktiviraju i sposobnosti sportaša koje istom nisu ciljane.
PRIMJENA TRENAŽNIH VJEŽBI
Nerijetko se događaju situacije u kojima treneri, bez valjanog razloga, sportašima učestalo u trening uvrštavaju nove vježbe.
Kroz određen vremenski period treninzi bi trebali uključivati nepromijenjen skup vježbi iz razloga što se jačina utjecaja vježbi s vremenom njihove primjene mijenja.
Postoji pet faza primjene trenažnih vježbi.
Faze se odnose na razvoj treniranih kondicijskih sposobnosti te razinu motoričkih znanja.
Početak procesa vježbanja podrazumijeva fazu neznatnog utjecaja, nakon čega slijedi faza značajnog utjecaja koja podrazumijeva primijenjenu vježbe.
Postoji pet faza primjene trenažnih vježbi.
Faze se odnose na razvoj treniranih kondicijskih sposobnosti te razinu motoričkih znanja.
Početak procesa vježbanja podrazumijeva fazu neznatnog utjecaja, nakon čega slijedi faza značajnog utjecaja koja podrazumijeva primijenjenu vježbe.
Faza najjačeg utjecaja obilježena je izvedbom vježbe na optimalnom nivou. U ovoj fazi izvedbe određenog kompleksa vježbi potiče se dinamičan razvoj sposobnosti i znanja na koje se željelo utjecati.
Kroz određen vremenski period primjene istog kompleksa vježbi dolazi do slabljenja njegovog utjecaja, a na posljetku može doći i do poništavanja ranije postignutih učinaka.