NEDAVNO je počela sezona jagoda, jednog od najhranjivijih i omiljenih vrsta voća. Jagode su prepune antioksidansa i drugih esencijalnih nutrijenata korisnih za zdravlje. Zbog visokog udjela antioksidansa, mogu pridonijeti boljem zdravlju i pomoći u prevenciji bolesti. Redovitom konzumacijom jagoda kao dijela uravnotežene prehrane ostvaruju se brojne dobrobiti za cjelokupno zdravlje.
Stručnjaci za prehranu su za Eating Well izdvojili neke od najpoznatijih dobrobiti, izdvajamo ih u nastavku.
Jagode svoju crvenu boju duguju antocijaninu, biljnom spoju s antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Jagode sadrže oko 73 miligrama antocijanina po kilogramu, što odgovara otprilike 13 miligrama po šalici narezanih jagoda.
Redovita konzumacija jagoda može povećati razinu antioksidansa u tijelu i smanjiti upalne markere. Ti učinci mogu imati značajan utjecaj na zdravlje. Sharniquia White, magistrica znanosti i registrirana dijetetičarka, kaže: "Zbog antioksidativnih svojstava, jagode se povezuju s poboljšanjem zdravlja srca, kognitivnih funkcija i probave".
Vlakna i antioksidansi iz jagoda blagotvorno djeluju na srce. Nutricionistica Lisa Young pojašnjava da "visoke razine antioksidansa i protuupalnih spojeva u jagodama mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti tako što snižavaju krvni tlak, poboljšavaju razinu kolesterola i smanjuju upale".
Istraživanja pokazuju da konzumacija dvije i pol porcije jagoda dnevno može smanjiti koncentraciju i veličinu čestica LDL kolesterola, poznatog i kao "loš" kolesterol koji povećava rizik od bolesti srca.
Antioksidansi iz jagoda štite moždane stanice i poboljšavaju njihovu međusobnu komunikaciju. Jedno manje kliničko istraživanje pokazalo je poboljšanje prepoznavanja riječi, prostornog učenja i pamćenja kod osoba koje su svakodnevno tijekom 90 dana konzumirale 24 grama liofiliziranih jagoda (što odgovara dvjema šalicama svježih jagoda), prenosi Eating Well.
Općenito, povećan unos bobičastog voća, uključujući jagode, može usporiti kognitivno propadanje. Dr. Simran Malhotra navodi: "Osobe koje jedu više jagoda mogu imati 34 posto manji rizik od razvoja Alzheimerove demencije, uz poboljšane moždane funkcije."
Nutritivni sastav jagoda vjerojatno pridonosi njihovu pozitivnom djelovanju na crijevnu floru. Nutricionistica Sarah Glinski objašnjava da "vlakna i polifenoli iz jagoda imaju prebiotički učinak, što potiče rast dobrih bakterija u crijevima".
Jedna studija pokazala je da konzumacija 26 grama liofiliziranog praha jagoda tijekom četiri tjedna povećava broj korisnih crijevnih mikroorganizama. Druga istraživanja također potvrđuju da jagode, neovisno o obliku, pozitivno djeluju na crijevni mikrobiom.
Jagode sadrže ugljikohidrate pa mogu povisiti razinu šećera u krvi. No, zbog visokog udjela vlakana i polifenola, mogu povoljno djelovati na razinu inzulina. Istraživanja pokazuju da uvrštavanje jagoda u uravnoteženu prehranu može smanjiti razinu inzulina natašte i nakon obroka te poboljšati inzulinsku osjetljivost.