ŽIVIMO u digitalnom svijetu okruženi tehnološkim uređajima, platformama društvenih medija i ogromnim brojem aplikacija čiji tvorci jamče da će nam uz njihovu uporabu život biti jednostavniji. Moramo priznati da nam je takav napredak pomogao da ostanemo povezani s našim voljenima, a uz to nam je omogućio da budemo efikasniji i produktivniji.
Cijena tehnoloških prednosti
Međutim, sve te prednosti imaju cijenu. Čak i nešto tako uobičajeno kao što je slanje poruka može dovesti do razvoja velikog stresa i tjeskobe. U prošlosti su neke studije već isticale da dopisivanje može biti svakodnevni izvor tjeskobe za mnoge ljude.
U istraživanju koje je provela popularna platforma za slanje poruka otkriveno je da se 1 od 5 osoba bori s obvezom odgovaranja na poruke, a gotovo 1 od 6 ignorira sve poruke jer se osjeća preopterećeno. Studija naglašava evoluciju slanja tekstualnih poruka jer se ne radi o jednostavnom "da" ili "ne", već o potpuno novom svijetu šarenih emojija, gifova i animacija, koji testiraju vještine tumačenja ljudi na visokoj razini.
Anksioznost u svijetu dopisivanja je stvarna
Tekstualne poruke su jedno od najčešćih sredstava komunikacije. Svi smo mi članovi nekoliko chat grupa i od toga vjerojatno nema bijega ako ste aktivni član digitalnog svijeta. Iako je u početku možda bilo zabavno, uzbudljivo, možda vam je dalo osjećaj pripadnosti i zajedništva, stalne obavijesti i beskonačna količina razmijenjenog teksta s vremenom mogu djelovati vrlo iscrpljujuće i značajno utjecati na mentalno zdravlje.
Prema izvješću Guardiana, milenijalci, oni rođeni između ranih 1980-ih i sredine 1990-ih, osjećaju se izrazito preopterećeno. Iako su odgajani u tehnološkom svijetu, ne mogu se ne osjećati preplavljeno informacijama i svime što društveni mediji mogu ponuditi.
Koje su implikacije?
Slanje poruka nam je možda pomoglo da ostanemo povezani s prijateljima i obitelji, ali čovjek se mora zapitati je li to sve vrijedno posljedica.
Potreba da uvijek budete na raspolaganju, obveza da odgovorite i strah od prozivanja dovode do tjeskobe kod slanja poruka. Oni tjeraju ljude da odgađaju odgovor na poruku ili ga potpuno izbjegavaju.
Zašto slanje poruka uopće izaziva tjeskobu?
Od pojave digitalnih uređaja koji olakšavaju slanje tekstualnih poruka kod ljudi se počela javljati određena razina tjeskobe. Bilo da se radi o odgovaranju na poruku vašeg šefa ili o tome da vas partner drži na čekanju, ovaj negativan osjećaj samo raste.
Čini se da ni pandemija nije pomogla. Digitalne platforme bile su nam jedini medij za komunikaciju s vanjskim svijetom, a tekstualne poruke postale su glavna stvar.
S obzirom na to da tekstualne poruke zahtijevaju određenu hitnost, neposrednost odgovora, to ima još gori utjecaj na ljude i njihovu sklonost tjeskobi.
Trebate li osjećati obavezu odgovoriti na poruku?
Kad je u pitanju posao, vaša obitelj ili čak prijatelji, najčešće osjećate potrebu da odgovorite. Iako možda niste u pravom stanju duha, zauzeti ste ili imate neke druge obveze, jednostavno ponekad ne možete izignorirati poruku nekoga koga poznajete.
Ali postoji li zaista neki razlog zašto biste se trebali osjećati obveznim odgovoriti i morate li u protivnom imati ispriku i objašnjenje zašto niste odgovorili odmah? Odgovor leži u vama. Najvažnije je postaviti svoju mentalnu dobrobit na prvo mjesto. Osjećaji sažaljenja i krivnje samo narušavaju vaš duševni mir, što rezultira tjeskobom i velikim stresom.
Stručnjaci vjeruju da vam isključivanje obavijesti i zvuka, barem u grupnim porukama, zapravo može pomoći da zadržite određenu razinu mira. Odmor od telefona, okretanje prirodnom i ugodnom okruženju bez digitalnih utjecaja također može pomoći.
Strah od propuštanja
Naime, postoji strah od propuštanja, koji je jedan od glavnih razloga zašto se ljudi upuštaju u dopisivanje ili provjeravanje poruka koje zapravo ne žele pročitati. Znatiželja i tjeskoba povezana s propuštanjem hitnog ažuriranja ono su što ljude dodatno muči.
U konačnici važno je pronaći odgovore iznutra. Slušajte svoje srce i um i tražite načine da se brinete za svoje mentalno zdravlje, piše The Independent.