Foto: Hina
MINISTAR pravosuđa Orsat Miljenić predstavio je na sjednici Vlade izmjene Kaznenog zakona. Najznačajnije se odnose na kaznena djela protiv časti i ugleda.
Prvo, kaže, nije bilo prihvatljivo jer bi se dogodilo da netko optuži običnog građanina da je ubio, ukrao može izazvati puno teže posljedice nego fizički napad te da je uobičajena praksa da je to dio kaznene sfere.
O sramoćenju se počelo razgovarati tek nakon jedne nepravomoćne presude, rekao je Miljenić i naglasio da se sada zakonski tekst precizira.
"Kako to radimo, znači, sramoćenja nema ako dokaže netko istinitost ili ako ima opravdani razlog povjerovati u istinitost onoga što je iznosio, a ako se radi o posebnim kategorijama, kao što su, od novinara, do javnih polemika, društvenih skupina itd., onda se podrazumijeva da nema kaznenog djela ako je to izneseno u javnom interesu."
Stavljamo visoke standarde za koje mislimo da udovoljavaju trenutku u Hrvatskoj, istaknuo je ministar. Kaznenim zakonim regulira se i psihičko nasilje u obitelji koje više neće biti u prekršajnoj sferi već postaje kazneno djelo.
Također, teška ubojstva ubuduće neće zastarijevati, kako je najavio ministar Miljenić.
"Međutim to, i ono što smo govorili i onda, se odnosi samo na ona koja nisu zastarjela, dakle to je pro futuro. Sve ono što je do sada zastarjelo, ne može se govoriti bez promjena Ustava."
HND: Zahtijevamo brisanje sramoćenja iz Kaznenog zakona
Hrvatsko novinarsko društvo zahtijeva da Ministarstvo pravosuđa i Vlada potpuno brišu novouvedeno kazneno djelo sramoćenja iz prijedloga izmjena Kaznenog zakona...
HND ističe kako novinarska struka ne može prihvatiti nedovoljna predložena 'poboljšanja' članaka 147. i 148. Kaznenog zakona prema kojima „ne bi bilo kaznenog djela teškog sramoćenja ako počinitelj dokaže istinitost činjenične tvrdnje koju je iznosio ili pronosio ili postojanje ozbiljnog razloga zbog kojeg je povjerovao u njezinu istinitost“.
Počinitelj dakle mora dokazati istinitost umjesto da tužitelj osporava istinitost tvrdnje, a osim toga ni dokazivanje istinitosti ne oslobađa optuženog optužbe ako se „činjenične tvrdnje odnose na osobne ili obiteljske prilike“.
HND podsjeća da kad se radi o javnoj osobi, onda objava informacija uglavnom preteže nad zaštitom njegove privatnosti - ako novinar informira u javnom interesu.
Uvodi se isključenje protupravnosti za uvredu i teško sramoćenje pa nema kaznenog djela ako je počinjeno u novinarskom poslu, u umjetničkim i znanstvenim djelima ili drugoj javnoj djelatnosti, ako je učinjeno u javnom interesu ili iz drugih opravdanih razloga. No, je li javni interes ili nije, to po slobodnoj procjeni ocjenjuje sudac, a dosadašnja praksa ne daje razlog za optimizam, ističe HND.
Prijedlog HND-a je posvemašnja dekriminalizacija kaznenih djela protiv časti i ugleda, dakle - i sramoćenja i uvrede i klevete. Dekriminalizaciju je provela ne samo Velika Britanija nego i BiH, Crna Gora, Srbija i Makedonija. Minimalno rješenje koje bi prihvatila novinarska struka bilo bi to da u KZ-u kao kazneno djelo protiv časti i ugleda ostane jedino kleveta, uz isključenje protupravnosti u novinarskom i umjetničkom poslu, ako iz načina izražavanja i drugih okolnosti proizlazi da počinitelj nije postupao s pretežitim ciljem da škodi časti i ugledu.
HND ističe kako će izmjene KZ-a koje vlasti predlažu nastaviti štititi moćnike a nauštrb medijskih, novinarskih sloboda i nauštrb kvalitete novinarskog posla koji su bitni za demokraciju svake zemlje.