U Bjelovaru strahuju da je bolnica planirano devastirana kako bi se prenamijenila

Foto: Hina

OPĆA bolnica Bjelovar zadnjih je mjeseci u medijima postala "bolnica slučaj", a zaposlenici su zabrinuti da je Vlada namjerava prenamijeniti u specijalnu bolnicu za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb, što opovrgavaju iz Ministarstva zdravlja i poručuju da je bjelovarska bolnica uvrštena u masterplan razvoja bolničkog sustava, a u njoj planiraju i nova zapošljavanja.

Bjelovarska bolnica ima podršku Ministarstva koje priprema nova zapošljavanja medicinskih sestara i liječnika, poručuju iz Ministarstva na upit o mogućoj sudbini bolnice.

Riječ je o bolnici u kojoj se još uvijek radi na "muzejskom primjerku" CT uređaja, u kojoj cijeli bolnički limit jedva pokriva plaće, a veledrogerije zbog dugova prijete blokadom računa, rekao je Hini jedan od liječnika zaposlenih u bolnici koji kaže da u Bjelovaru strahuju kako je riječ o planiranom devastiranju bolnice i uvodu u njezinu prenamjenu.

Situaciju je dodatno pogoršala odšteta od 50.000 kuna, koju je bolnica morala platiti ponuditeljima u javnoj nabavi CT uređaja nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila odluku ministra zdravlja Siniše Varge o poništenju natječaja.

Ekonomist imenovan sanacijskim upraviteljem bolnice

Zabrinutost je dodatno porasla nakon nedavnog imenovanja ekonomista Zorana Seleša sanacijskim upraviteljem bolnice. Oko 800 zaposlenika boji se za svoja radna mjesta nakon što je na čelo bolnice postavljena osoba bez iskustva u upravljanju, rekao je Hini bjelovarski liječnik koji je želio ostati neimenovan.

Selešovu imenovanju, sumnja on, prethodile su "režirane" afere s poništenjem natječaja i slučaj čistačice na operaciji, a jedini cilj bio je stvoriti "bolnicu slučaj", smijeniti prethodnog upravitelja Stjepana Grabovca, a na čelno mjesto postaviti osobu pogodnu za planiranu prenamjenu.

Na pitanje o imenovanju novog upravitelja koji u bolnicu dolazi iz bjelovarske Elektre, u Ministarstva zdravlja kažu da je postupak imenovanja bio isti kao i u drugim zdravstvenim ustanovama, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

"Novi sanacijski upravitelj ima veliko radno iskustvo, a rezultate njegova rada bit će moguće procijeniti nakon određenog vremena", poručuju iz Ministarstva.

Gordana Kesić-Valpotić, pomoćnica sanacijskog upravitelja u ostavci, kaže da je zaposlenike razljutilo to što je sanacijski upravitelj imenovan mimo ranijih najava, a o tome su doznali iz medija. Iznenađeni su što novi upravitelj ne dolazi iz sektora zdravstva i plaše se što će se dalje događati.

Vlasnik i osnivač bolnice je Bjelovarsko-bilogorska županija, no upravu nad bolnicom je tijekom sanacije dugova preuzela država.

Bolnica se funkcionalno povezuje s KB-om Dubrava

Po neslužbenim informacijama koje su doprle do zaposlenika, sanacija se uopće ne provodi, što samo potkrepljuje špekulacije o prenamjeni bolnice. No, službenu se potvrdu o tome ne može dobiti.

U prethodnom i novom prijedlogu masterplana navodi se da bjelovarska bolnica zadržava status samostalne bolnice regionalnog tipa, te se funkcionalno povezuje sa zagrebačkom Kliničkom bolnicom (KB) Dubrava.

Posebni savjetnik ministra zdravlja za plan i analizu Ratko Matijević, međutim, odbacuje mogućnost prenamjene. Bjelovarska je bolnica, kaže, potrebna i planirana u okviru nacionalnog plana s mogućnošću funkcionalne integracije s KB-om Dubrava.

"Ne vidim razloga za strah jer sigurno nitko neće izgubiti posao, a sve djelatnosti ostat će zastupljene u bolnici, samo je pitanje na kojoj razini. S obzirom na funkcionalnu integraciju, možda će liječnici iz Dubrave dolaziti u Bjelovar, a liječnici iz Bjelovara, ako budu željeli raditi složenije zahvate, moći će ih raditi u Dubravi", kaže Matijević.

Gordana Kesić-Valpotić ističe da je bjelovarska bolnica sama tražila da joj se omogući ugovaranje kreveta za dugotrajno liječenje i palijativu. Za sada se razgovara o šest takvih kreveta.

"Naša intencija nije bila da se pretvorimo u palijativnu bolnicu, niti u bolnicu kroničnog tipa, jer smo po svojoj osnovnoj namjeni jedina akutna bolnica u županiji. Mjesečno primamo između 1000 i 1200 pacijenata, od kojih je 57 posto akutno, a zbog geostrateškog i geoprometnog položaja, sadašnji status nije upitan", tvrdi Kesić-Valpotić.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.