Više ni nekretnine ne osiguravaju budućnost: Kako štedjeti za mirovinu?

Foto: Hina

JEDVA nešto više od jednog zaposlenog na jednog umirovljenika, a u nekim dijelovima zemlje i više umirovljenih od radnika, podaci su koji ukazuju na nužnu zabrinutost. Današnji radnici s pravom se pitaju kakve će im jednoga dana biti mirovine, a analitičari pozivaju na dobrovoljnu štednju. No, i ta štednja uskoro bi se mogla naći na udaru poreza..

S mirovinom koja se temelji samo na prvom stupu današnji radni čovjek ne bi mogao živjeti jer punjenje mirovinskog fonda ovisi o broju zaposlenih s obzirom da se iz bruto plaća zaposlenih izdvaja 15 posto za mirovine današnjih umirovljenika..

"Bazirati isplate mirovina samo na prvom stupu međugeneracijske solidarnosti je nešto što nije održivot jer bismo na jednog umirovljenika trebali imati dva, a poželjno bi bilo tri radnika ili četiri. Logično je da to nećemo nikada dostići zbog toga što starimo kao država", rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić za Media servis. Mrsić kaže da sustav treba bazirati osim na prvom i na drugom stupu u koji će se umjesto sadašnjih 5 posto izdvajati 7 posto na osobni račun budućeg umirovljenika..Dobro bi došlo i ulaganje u treći mirovinski stup, koji je dobrovoljan, kaže Mrsić. No, osim trećeg stupa, u što još uložiti kako bismo uštedjeli za mirovinu?

Analitičar: Nekretnine više ne pružaju perspektivu za bolju budućnost

"U sadašnjim okolnostima nekakvi tradicionalni vidovi ulaganja koje su imali hrvatski građani poput nekretnina ne pružaju perspektivu koju su pružali u godinama prije krize, alternative ulaganjima na domačem tržištu osim depozita u bankama su male, a te kamatne stope na depozite građana su i dalje na osjetno većoj razini nego na najrazvijenijim tržištima EU", kaže Šantić. No, dio kamata na štednje od iduće bismo godine trebali davati državi. Novi ministar financija Boris Lalovac kao jedan od idućih poteza najavljuje uvođenje poreza na kamate na štednju. To će se negativno odraziti na ekonomsku aktivnost, ističe Šantić..

"Pojedini građani bi mogli tražiti nešto rizičnija ulaganja s većim prinosom, a to znači odljev dijela štednje na strana tržišta kapitala. Vrlo vjerojatno će taj porez zaustaviti odnosno usporiti trend smanjenja kamata na depozite, a time i usporiti smanjenje kamata na kredite što dovodi do smanjenja investicijske aktivnosti i potrošnje", rekao je Šantić.

Taj bi porez imao smisla samo ukoliko se taj novac ne bi koristio za krpanje rupa u proračunu nego za smanjenje cijene rada, kaže Šantić dok sindikalist Krešimir Sever upozorava.

"U pravilu najveći dio građana ima malu i nisku štednju, a tek mali broj ima značajnije iznose. Tako da su oni najbogatiji svoje financijske iznose pretvorili u dionice i drže ih u nekim drugim oblicima i opet neće biti zahvaćeni", upozorava Sever. Na potezu je Vlada.