Za ustavne suce predloženi Sanja Barić, Ivana Čalić i Mladen Bajić

Foto: Hina

SABORSKI Odbor za Ustav u utorak je odlučio Saboru predložiti da dvoje ustavnih sudaca imenuje između troje kandidata koji su u tajnom glasovanju dobili najveći broj glasova članova Odbora – profesorice ustavnog prava Sanje Barić, sutkinje Ivane Čalić i bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.

Barić je dobila podršku svih članova Odbora na sjednici na koju HDZ-ovi zastupnici nisu došli. Za Ivanu Čalić glasovalo je osam članova, a protiv jedan, dok je Bajić prošao sa sedam glasova "za" i dva "protiv". Ostalih osam kandidata nije dobilo potrebnu natpolovičnu podršku.

Laburista Dragutina Lesara razljutilo je što je predsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP) odustao od ranije dogovorene procedure po kojoj bi se svih 11 kandidata bodovalo, a na listu koja bi otišla prema Saboru bi ušli svi kandidati koji dobiju podršku više od polovice članova Odbora.

Kazao je kako zbog toga razmišlja da se povuče iz odlučivanja o ustavnim sucima, ali i odmah dodao kako to neće učiniti samo zato da ga netko ne bi optužio da je kriv za još jedan neuspjeli pokušaj izbora ustavnih sudaca.

Lesar upozorava na opstrukciju i kvorum

Podsjetio je da će do kraja godine isteći mandat još petorici ustavnih sudaca, zbog čega bi Ustavni sud mogao ostati bez kvoruma.

Lesar napominje da je Ustavni sud bez jednog suca već od 2010., kada se nije uspjela osigurati dvotrećinska potpora za imenovanje nasljednika sutkinje Nevenke Šernhorst.

"Tada je na vlasti bio HDZ, a u oporbi SDP i nismo uspjeli, sada je situacija obrnuta, a HDZ-a nema na Odboru. Vjerojatno će i u Saboru izvesti neki manevar da ne sudjeluju u odlučivanju", rekao je Lesar uvjeren da je i ovoga puta na djelu opstrukcija izbora te da Sabor neće uspjeti imenovati nove suce.

Kazao je kako je, unatoč opstrukciji HDZ-a, "vjerovao da će dvotrećinska većina koja u Saboru postoji biti pametnija".

"Zar Sabor i najviši dužnosnici stranaka koje čine dvije trećine ne mogu osigurati izbor sudaca? Ne amnestiram od odgovornosti Tomislava Karamarka ni Zorana Milanovića, jer je očito da bez njihova dogovora neće biti izbora", dodao je Lesar koji smatra da je Sabor pogriješio kada je propisao dvotrećinsku većinu za izbor ustavnih sudaca.

Nasilje nad procedurom i demokracijom

Vladajući su Lesara pozvali da ostane na sjednici, optuživši HDZ za opstrukciju izbora te za "nasilje nad demokracijom i procedurom".

"Sasvim je jasno da oni ne žele da se izaberu suci i da će na sve načine pokušati da do izbora ne dođe, zbog pretpostavljene nove situacije u kojoj bi oni bili većina", ustvrdio je Marin Jurjević (SDP). HDZ je optužio za "određenu vrstu antidemokratske rabote i nasilje nad demokracijom".

Peđa Grbin poručio je, pak, kako je želja onih koji redovito dolaze na sjednice Odbora da se suci izaberu. "Određena politička grupacija, koja ima trećinu zastupnika u Saboru, može opstruirati izbor i ne pojaviti se na sjednici kako bi iznijela razloge zašto ne želi glasovati za kandidate", rekao je Grbin.

Naglasio je da Sabor ne bira suce SDP-a ili bilo koje druge političke opcije, nego suce koji bi trebali vratiti povjerenje u Ustavni sud.

Vanjski član Odbora i profesor ustavnog prava Branko Smerdel uvjeren je, međutim, da bi stranke trebale prestati inzistirati na pričama o političkoj neovisnosti ustavnih sudaca i pobrinuti se da se kvaliteta kandidata osigura primjerenim procedurama.

"U svakoj državi koja ima Ustavni sud radi se o političkom sudstvu, jedino ovdje bez prekida mistificiramo. Ako hoćete Ustavni sud, morate odustati od laži da su izabrani suci bez političke orjentacije. Pa gdje ćete naći takve ljude", upitao je Smerdel.

Objasnio je da bi svrha procedure izbora ustavnih sudaca trebala biti upravo da pokaže "tko je čiji", umjesto da se vode tajni pregovori koji rezultiraju izborom kandidata kojima nije mjesto u Ustavnom sudu.