HRVATSKA ima najviše radnika u zadnjih trideset godina, a trend rasta zapošljavanja ne staje. Unatoč velikom iseljavanju broj ukupno zaposlenih raste još od 2015., pa danas u Hrvatskoj radi 250 tisuća ljudi više nego prije deset godina.
Stopa nezaposlenosti je manja od 5 posto prema DZS-u, a prema Eurostatu 5.5 posto. To je najniža stopa u povijesti Hrvatske i nije rezultat samo masovnog iseljavanja. Hrvatska je od kraja pandemije jedna od najuspješnijih država EU po pitanju rasta gospodarstva.
U kojim županijama se najviše zapošljava?
Državni zavod za statistiku (DZS) navodi kako je u siječnju ove godine u Hrvatskoj bilo 1.636 milijuna zaposlenih, 50 tisuća više nego u istom mjesecu 2023. Nastavak snažnog trenda zapošljavanja, koji traje zadnjih nekoliko godina, dobra je vijest ne samo za plaće i mlade radnike nego i za mirovinski sustav.
Iako se u cijeloj Hrvatskoj zapošljava sve više radnika, intenzitet je različit. Ukupni broj zaposlenih je najviše narastao u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (4.37 posto), Zagrebačkoj (4.28 posto) i Brodsko-posavskoj (4.25 posto). Najmanji rast je zabilježen u Međimurskoj županiji (0.43 posto), Virovitičko-podravskoj (0.77 posto) i Požeško-slavonskoj (1.12 posto).
Stopa nezaposlenosti je najmanja u Gradu Zagrebu, Varaždinskoj županiji i Istarskoj. Razlike po pitanju nezaposlenosti su u Hrvatskoj jako velike, a mnoge županije još uvijek imaju problem visoke nezaposlenosti. Sve županije u istočnoj Hrvatskoj su u siječnju imale stopu nezaposlenosti iznad 10 posto, kao i Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska te Sisačko-moslavačka.
Rast broja zaposlenih popravlja puno toga
Trenutnih 1.676 milijuna zaposlenih (prosjek osiguranika na HZMO u prvih pet mjeseci) je apsolutno dobra vijest. Manja stopa nezaposlenosti i dugogodišnji rast potražnje za radnicima dovode do jače pregovaračke moći radnika i većih plaća.
Plaće snažno rastu, iako je kroz 2022. rast cijena bio veći od rasta plaća. Zbog rasta plaća država prikuplja sve više doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, pa se donekle ublažavaju problemi.
Početkom 2015. je na jednog umirovljenika u Hrvatskoj dolazilo 1.13 umirovljenika, a mogućnost je bila da se već do kraja te godine ukupni broj radnika izjednači s ukupnim brojem umirovljenika. Da se kriza nastavila još nekoliko godina, to bi se i dogodilo.
Trenutno na jednog umirovljenika dolazi 1.42 radnika, što je još uvijek neodrživo, ali daleko bolje nego prije nekoliko godina. U zimskim mjesecima je taj omjer 1 umirovljenik na 1.35 radnika, ali i to je daleko bolje od odnosa 1:1.
Hrvatska je u fazi oporavka
U povijesti Hrvatske su vidljive četiri faze po pitanju ukupnog broja zaposlenih. Prva je počela odmah nakon stjecanja nezavisnosti (tehnički još u vrijeme Jugoslavije) i trajala cijelo desetljeće. Problemi rata, pretvorbe i privatizacije, općenito tranzicije s modela državnog upravljanja na tržišno gospodarstvo i sveopće korupcije su smanjili broj zaposlenih s 1.839 milijuna 1991. na 1.381 milijun 2000.
Početkom ovog stoljeća je počeo gospodarski oporavak, pa se broj ukupno zaposlenih (mjereno prema broju osiguranika u mirovinskom sustavu) oporavlja na 1.605 milijuna do 2008. Važno je naglasiti da je taj oporavak ostvaren s malim rastom javnog duga, koji je na kraju tog razdoblja bio manji od 50 posto BDP-a.
"Naš način života" je uništavao Hrvatsku
Od početka krize 2009. do kraja krize 2015. je izgubljena 191 tisuća radnih mjesta, isključivo u privatnom sektoru. Valja podsjetiti da u tom razdoblju nije bilo rasta plaća, a kada se uračuna rast cijena, onda su realne plaće zapravo padale.
Ono što nije padalo je broj zaposlenih u javnom sektoru, koji je uz to morao servisirati sve manje stanovnika zbog masovnog odseljavanja. Da bi se održao "naš način života", kako se svojedobno izrazio tadašnji premijer Zoran Milanović, Hrvatska se masovno zaduživala.
Dok je za vrijeme ekonomskog oporavka udio javnog duga u BDP-u narastao samo s 34 na 46 posto, od 2008. do 2015. je narastao s 46 na 96 posto. Hrvatska se sve više zaduživala dok je ekonomski (i demografski) propadala.
Trend je dobar, ali da bi se nastavio, treba reformirati javni sektor
Hrvatska se nalazi u višegodišnjem trendu ekonomskog oporavka, koji je prekinula samo pandemija. No utjecaj pandemije na zaposlenost bio je relativno slab, s kratkotrajnim blagim padom broja zaposlenih. Gotovo 150 tisuća novih zaposlenika je Hrvatska dobila samo od 2020. do danas.
Rast zaposlenosti od 2015. se poklapa s periodom rasta BDP-a. Sve do te godine je Hrvatska bila u krizi, koju je karakterizirao oštar pad broja zaposlenih, barem u privatnom sektoru. Izgubljeno je gotovo 200 tisuća radnih mjesta, a 2014. je bilo najmanje zaposlenih u povijesti Hrvatske.
Hrvatska se nalazi u dobrom dijelu ciklusa i pametno bi bilo što više ga produžiti. Da bi se to napravilo, treba izbjegavati greške iz prošlosti. U optimističnom scenariju bi se provele reforme neefikasnog javnog sektora.