Na području Osječko-baranjske županije do sada je evidentirano 2276 osoba koje su stradale ili nestale od 1991. do 1995., tijekom Domovinskog rata, ali broj nije konačan i podatci će se nastaviti prikupljati, izvijestio je u srijedu Centar za suočavanje s prošlošću "Documenta". Istraživanje "Ljudski gubitci u Hrvatskoj 1991-1995" dugogodišnji je program "Documente", usmjeren na dokumentiranje sudbine stradalih i nestalih, a provodi se u sklopu kampanje "Pamtimo sve žrtve".
Voditelj istraživanja Nikola Mokrović izjavio je na prezentaciji kako se istraživanjem prikupljaju podatci o žrtvama koje su imale prebivalište na području Osječko-baranjske županije ili su stradale u toj županiji. Pojasnio je kako popis obuhvaća osobe neovisno o njihovom statusu, bilo da su vojnici, policajci ili civili te neovisno o političkoj pripadnosti, nacionalnosti ili strani za koju su se borili.
Objavljen i popis pripadnika Jugoslavenske vojske
Iako definitivna brojka još uvijek ne postoji, Mokrović napominje kako su do sada za 2036 osoba definitivno utvrdili da se radi o žrtvama rata i djelovanjima koja su uže vezana uz rat, za šest osoba su definitivno utvrdili da nisu žrtve rata, iako se pojavljuju se na različitim popisima. U istraživanju je objavljen i popis pripadnika Jugoslavenske vojske koji su dolazili iz Srbije i Crne Gore, a sudjelovali su u ratu protiv Hrvatske.
Mokrović je napomenuo kako se na popisu nalazi i 181 osoba za koju nije moguće definitivno potvrditi da je stradala ili se ne može definitivno potvrditi identitet. Te osobe su se na različitim popisima vodile kao nestale ili stradale, ali to još moramo provjeriti, dodao je.
Ističe kako su podatke prikupljali iz terenskih intervjua svojih istraživača, sudske dokumentacije, poput optužnica, zapisnika i presuda, administrativne dokumentacije, koju dobivaju od svjedoka te dosadašnjih dostupnih popisa. Voditeljica "Documente" Vesna Teršelić napominje kako su ovo dopunjeni podatci za Osječko-baranjsku županiju, iz veljače ove godine, ali da taj broj nije konačan.
Svi koji još nešto znaju mogu se javiti Documenti
Pozvala je sve koji još nešto znaju da im se jave, ili kada ih posjete istraživači na terenu, kažu što znaju i što se dogodilo. Smatra kako je to važno za obitelji stradalih, ali i za buduće generacije, jer će se na temelju tih podataka raditi povijesne interpretacije.
"Važno je sačuvati sve informacije jer se tako humanizira odnos prema svim ubijenima i nestalima. Pozivamo i Memorijalno-dokumentacijski centar iz Domovinskog rata da objavi svoje podatke, jer u svome radu imaju bolji pristup službenim izvorima, a mi smo dobri u terenskom radu", rekla je Tršelić.
"Naši rezultati su posljedice dva različita pristupa, koji su komplementarni i važno je povezati te podatke, i objavljivati ih kako bi imali potpuniju sliku", dodala je.