U sklopu nastojanja da se poboljšaju prava osoba s invaliditetom, Hrvatska je zakonski regulirala minimalnu količinu parkirališnih mjesta namijenjenih toj ranjivoj skupini građana. Na javnim parkiralištima, u javnim garažama te uz građevine javne i poslovne namjene najmanje 5 posto od ukupnog broja parkirališnih mjesta mora biti rezervirano za osobe s invaliditetom.
Ta parkirališna mjesta moraju biti smještena najbliže pristupačnom ulazu u građevinu. Ovo je samo jedna od mjera koje su usvojene kako bi se osobama s invaliditetom olakšalo da dođu na željenu lokaciju. Međutim, postojanje navedenih parkirališnih mjesta često iskorištavaju vozači koji se nemaju pravo parkirati na njih.
Mjesta namijenjena za parkiranje osoba s invaliditetom obilježena su rubnim crtama žute boje te znakom pristupačnosti na asfaltu i dopunskoj ploči.
Indexova fotoreporterka prošetala je Zagrebom i snimila 20-ak automobila parkiranih na invalidskim mjestima bez istaknute oznake na automobilu.
Nemaju sve osobe s invaliditetom pravo koristiti posebna parkirališna mjesta
Osobe s invaliditetom koje žele dobiti pravo da se parkiraju na spomenuta mjesta moraju prije toga izvaditi javnu ispravu koja se naziva parkirališnom kartom za osobe s invaliditetom. Pravo na parkirališnu kartu imaju osobe s 80 ili više posto tjelesnog oštećenja, odnosno osobe koje imaju oštećenja donjih ekstremiteta 60 ili više posto.
Prije dobivanja parkirališne karte osobe moraju biti upisane u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom (HROI). Parkirališna karta vrijedi samo u slučajevima kada osoba s invaliditetom upravlja vozilom ili se nalazi u njemu, što znači da ju ne može koristiti netko tko nije osoba s invaliditetom.
Krivotvorenje parkirališnih karata
Kartu je potrebno staviti u donji lijevi kut prednjeg vjetrobranskog stakla vozila tako da je njezina cjelokupna prednja strana vidljiva. Ako podaci nisu vidljivi, smatrat će se kako parkirališna karta nije istaknuta. Isto vrijedi i u situacijama kada su podaci nečitljivi.
Parkirališna karta ima oblik pravokutnika dimenzija 106 x 148 mm i svijetlo plave je boje, osim znaka pristupačnosti u bijeloj boji. Nadležna tijela je moraju poništiti i fizički uništiti ako se utvrdi da je krivotvorena, da njen korisnik uopće nema potreban invaliditet ili da ju je pribavio na temelju lažnih i krivotvorenih isprava.
Krivotvorenje parkirališnih karti nije rijetko, pa je tako zagrebačka policija u veljači prošle godine, tijekom preventivno-represivne akcije, zbog toga prijavila deset vozača. Krivotvoritelji se prvenstveno vode pretpostavkom da će tako lakše pronaći slobodno mjesto na parkingu.
Kazna od 90 eura za nepropisno parkiranje
Korištenje parkirališne karte kontroliraju i nadziru pravne osobe koje je u tu svrhu osnovala jedinica lokalne samouprave, ali i policajci. U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama stoji da se vozači koji ne posjeduju potrebnu parkirališnu kartu ne smiju parkirati ili zaustaviti na mjestu koje je rezervirano za osobe s invaliditetom.
Ako to ipak učine, kaznit će ih se novčanom kaznom u iznosu od 90 eura. Također, policajci ili lokalni službenici dužni su narediti da se vozilo premjesti na drugo mjesto. Prije nego što izdaju navedenu naredbu, nepropisno zaustavljeno ili parkirano vozilo moraju evidentirati fotografijom, skicom ili videozapisom.
Inače, i građani mogu u aplikaciji MUP - sigurnost i povjerenje dojaviti razne događaje, pa tako i nepropisno parkiranje na mjestu namijenjenom za osobe s invaliditetom. Iz MUP-a se hvale kako je način slanja dojava vrlo jednostavan.
Osoba pametnim telefonom fotografira ili snimi događaj, pri čemu je poželjno imati uključene geografske koordinate. Nakon toga fotografiju ili snimku pošalje centralnom portalu MUP-a. Korisnik aplikacije ima i mogućnost da doda svoj komentar, odnosno opis događaja, te nastavi anonimno komunicirati s policijskim službenicima te da odgovori na eventualna pitanja.