Bjelovarski gradonačelnik i šef HSLS-a Dario Hrebak za N1 govorio je o priuštivom stanovanju i novoj stambenoj strategiji koju priprema vlada.
Hrebak je iznio svoje mišljenje kao liberal o postupcima države usmjerenim na poticanje vlasnika privatnih stanova da ih prodaju, iznajmljuju ili daju državi na posredovanje.
"Biti u vladajućoj većini ne znači da ćete se sa svime slagati, ali ne znači ni da sve s čime se ne slažete treba zaustavljati. Idemo prvo o dobrim stvarima. Dobro je što se konačno bavimo time i što konačno imamo plan i strategiju. Ali moje je mišljenje da bi bilo dobro da država proda sve svoje stanove jer bi se time smanjile cijene", kazao je Hrebak za N1.
"Bilo bi dobro kad bi država pustila sve svoje stanove na tržište. Cijene bi počele padati"
"Razumijem što je ministar Primorac htio, radi dobre stvari. Mi još nismo vidjeli taj prijedlog. Nećemo biti protiv jer znamo da su velika očekivanja i građani misle da bi sve trebalo biti besplatno ili priuštivo.
Svi govore o skandinavskim modelima, gdje navodno sve funkcionira i sve je bajno. Nisam u to baš siguran. Vidio sam i riječi stručnjaka koji govore da neće biti nekog efekta ili promjena…
Nadam se da neće napraviti štetu kao APN, koji povećava cijenu stanova. Jednostavno, mislim da bi bilo dobro kad bi država pustila sve svoje stanove na tržište. S tom količinom stanova na tržištu, cijene bi počele padati", rekao je Hrebak za N1.
"Ne vjerujem u snažnu i moćnu državu koja može riješiti ovakve probleme. Vjerujem u namjeru"
Hrebak je istaknuo da Europa ima povjerenika za priuštivo stanovanje te da mladi u Hrvatskoj nemaju prilike za kupnju nekretnina, često ni za podstanarstvo. Zbog toga se razvijaju razne strategije i planovi, što pokazuje da Hrvatska nije izolirana.
"Mogu govoriti iz perspektive svog grada, kojem sam gradonačelnik. Grad oslobađa plaćanja priključaka, daje besplatna zemljišta APN-u… I ispada da je država jednako skupa ili skuplja od privatnika.
Ne vjerujem u snažnu i moćnu državu koja može riješiti ovakve probleme. Vjerujem u namjeru, ali ne i da će biti postignut efekt kakvom se nadamo. Nešto treba napraviti oko zadržavanja mladih, muči se i EU, ali ne znam kad je država, osim pomaganjem kroz subvencije, nešto konkretnije postigla. Na nama je da spustimo poreze i neka građani naprave što mogu napraviti", kaže predsjednik HSLS-a.
Ponovno je naglasio koliko je zadovoljan Primorcem kao ministrom. "Pomaže gospodarstvu i nekim stvarima koje ne opterećuju poduzetnike, koji pune džep ove zemlje, ali trebamo vidjeti još koliko rasteretiti rad i potaknuti kapital."
"Ne vjerujem svojim liberalnim kolegama u trgovinskom sektoru"
Komentirao je i najavu o povećanju minimalne plaće od 1. siječnja te rast plaća u javnom sektoru, ali je primijetio da se građani i dalje žale na pad standarda zbog neusklađenosti njihovih primanja s rastom troškova.
"Imate s jedne strane rast i povećanje plaća, a s druge strane rast cijena. Ne znam više što se događa i, iskreno, ne vjerujem svojim liberalnim kolegama u trgovinskom sektoru. Imamo rast plaća, ali i neprestani rast cijena. Oni ostvaruju ekstraprofit. Taj dio mi nikako ne odgovara, tu je potisnut moj liberalni dio.
To utječe na standard i vlada nema druge nego podignuti minimalnu plaću, što će opet opteretiti gospodarstvo. Imali smo povećanje plaća u javnom sektoru, ali to mora imati uporište u rastu gospodarstva. Plešemo na granici i to se mudro radi, ali doći ćemo do spirale inflacije ako cijene nastave rasti.
Također, očekivanja građana su jasna, a nas liberale u vladajućoj većini zadovoljava što smo imali 62 posto razvoja Europske unije prije osam godina, a sad smo na 78 posto i za četiri godine bismo trebali biti na 83 posto. To je bitno jer su zemlje koje su prošle proces ulaska u EU imale slične faze kao i mi, također su imale odljev ljudi. Ali kad su podigli prosjek iznad 80 posto, ljudi su se počeli vraćati", komentirao je.
"Poteze intervencionizma ne bi trebalo stalno koristiti"
Na kraju, Hrebak je ponovio da Hrvatska konstantno gospodarski raste protekle četiri godine, ali je naglasio važnost privlačenja kapitala.
"Tad bismo mogli govoriti o boljim prosječnim mirovinama i minimalnim plaćama. Ali volio bih da to tržište određuje, a ne država. Razumijem intervencije jer je pritisak na vladu ogroman zbog rasta plaća, ali te poteze intervencionizma ne bi trebalo stalno koristiti", zaključio je Dario Hrebak.