Poplava u Zagrebu iz 1964. godine bila je najveća prirodna katastrofa koja je zadesila grad u 20. stoljeću. Rijeka Sava izlila se iz korita nakon što je došlo do pucanja nasipa pa je trećina grada bila zahvaćena poplavom.
Poplava koja je ubila 17 ljudi
U drugoj polovici listopada te godine grad su zahvatile obilne i neprestane kiše. Premda su takve kiše bile rijetkost, nitko nije slutio da će rezultirati totalnom katastrofom. Nasipi su prvo popustili kod Jankomirskog mosta. Stanje je postalo još gore kad je nasip popustio i kod Veslačke ulice na križištu cestovnog i željezničkog prometa pa je uskoro bila pogođena cijela Trešnjevka.
Posljedice poplave bile su drastične. Poginulo je 17 ljudi, a 40.000 ih je ostalo bez svojih domova. 10.000 stanova bilo je uništeno u cjelini, 120 poslovnih objekata ostalo je totalno nefunkcionalno, kao i 3000 gospodarskih zgrada, 61 trafostanica, a izgubljeno je preko pola građevinskog materijala iz skladišta.
Građani su se odmah aktivirali kako bi sanirali štetu, a isto tako bila je uključena i vojska, kao i zračne snage. Zagreb je pomoć dobio iz svih kutaka bivše države, ali i iz svih krajeva svijeta, neovisno o blokovskoj podjeli toga vremena.
Novi sustav protiv poplava
Nakon poplave pristupilo se izgradnji sustava obrane od poplava, a na njemu su radili stručnjaci iz Zagreba, Karlovca i Siska, dobro upoznati s opasnostima koje dolaze gradu na rijeci. 1989. godine ponovo su padale rekordne kiše u gradu pa je sustav odvoda i protiv poplava dodatno moderniziran kako se ne bi ponovila katastrofa iz 1964. godine.
Svega mjesec dana nakon poplave organizirane su brojne humanitarne akcije sa svrhom skupljanja sredstava kako bi se obnovili stambeni prostori u gradu. Ljudi koji su izgubili domove u narednim mjesecima spavali su u šatorima i improviziranim prostorijama koje su organizirale gradske vlasti, Crveni križ i druge neprofitne organizacije.
Poplava se u to vrijeme često uspoređivala s katastrofalnim potresom 1880. godine kada je uništeno preko pola centra grada. Građani glavnoga grada govorili su kako svakih 100 godina grad mora zadesiti neka teška katastrofa. Ipak, neki od njih doživjeli su i sljedeću zagrebačku katastrofu iz 2020. godine.