Foto: Getty
POLITIČKA kriza koja je zahvatila Katar posljedica je regionalne blokade predvođene Saudijskom Arabijom, koja optužuje svog malenog, ali bogatog susjeda za podršku terorizmu.
Iako Katar odbacuje ove optužbe, njegove veze s Iranom i raznim islamističkim organizacijama, od kojih su neke izazvale snažno neodobravanje njegovih susjeda, stvorilo je dojam da "gdje ima dima, ima i vatre, piše Associated Press.
Saudijska Arabija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein svoje su optužbe potkrijepili stavljanjem imena 59 pojedinaca i 12 humanitarnih organizacija povezanih s Katarom na svoju terorističku "crnu listu".
Međutim, autokratske države na Bliskom istoku redovito koriste terorizam kao izliku za gušenje političke oporbe i civilnog društva. Muslimansko bratstvo, koje susjedi Katara navode kao jednu od glavnih organizacija koje ovaj emirat podupire, mnogi vide kao legitimnu političku organizaciju. Druge, primjerice islamističke pobunjeničke frakcije u Siriji, slične su ili iste onima koje podržava Saudijska Arabija.
Evo za koje se sve organizacije Katar optužuje da ih podržava, i kakve zaista odnose ima s njima.
Islamska država i al-Kaida
Katar susjedi optužuju za podršku ISIS-u i al-Kaidi od Sirije do poluotoka Sinaj u Egiptu. Iako su te optužbe, kako na račun Katara tako i na račun Saudijske Arabija, bile česte na početku građanskog rata u Siriji, eskperti ocjenjuju da su te vlade u međuvremenu izmijenile svoj službeni stav prema ekstremistima i zakone o financiranju oružane opozicije.
Ekspert za ekstremizam na Bliskom istoku Hasan Hasan tvrdi da Katar nikada nije izravno sponzorirao al-Kaidu ili ISIS, ali podržava Ahrar al-Šam, čiji osnivači imaju poveznice s al-Kaidom. Međutim, istu frakciju podržavai Saudijska Arabija, koja je jednom prilikom ugostila njene predstavnike na konferenciji sirijske opozicije u Rijadu.
Muslimansko bratstvo
Muslimansko bratstvo, međunarodna demokratsko-islamistička organizacija, među najkontroverznijima je u regiji. Saudijska Arabija, UAE i Egipat, koji je klasificiraju kao terorističku organizaciju, vide je kao prijetnju svojoj vladavini i destabilizirajući faktor na Bliskom istoku i šire. No dok je u tim zemljama, kao i u Siriji, zabranjeno, Muslimansko bratstvo politički je aktivno u Tunisu i Jordanu.
Katar je pak bio glavni izvor podrške podružnicama Muslimanskog bratstva tijekom Arapskog proljeća u Siriji i Libiji, dok je u Egiptu izdašno financirao vladu predsjednika Muhameda Morsija, lidera egipatske podružnice bratstva. Morsi je na vlast došao nakon Arapskog proljeća na prvim (i posljednjim) slobodnim izborima u Egiptu, no 2013. je smijenjen u državnom udaru od strane sadašnjeg predsjednika, generala Abdel Fatah al-Sisija. Pod Sisijevom vladavinom pokrenut je brutalan obračun nad članovima i pristašama bratstva koji su masovno prosvjedovali nakon puča, uz stotine ubijenih i tisuće zatvorenih.
Katar tvrdi da je financijski pomagao egipatsku državu u cijelosti, a ne samo bratstvo. No njegovi zaljevski susjedi optužuju ga i za pružanje azila i financijske podrške, pa čak i državljanstva istaknutim islamistima iz njihovih zemalja.
Hamas
Palestinska islamistička organizacija, koja je i sama nastala kao ogranak Muslimanskog bratstva, na vlasti je u pojasu Gaze iako je Izrael, SAD i europske zemlje vode kao terorističku organizaciju. Hamas je vodio čak tri rata protiv Izraela i stoji, koji zajedno s Egiptom drži Gazu pod blokadom. Hamas stoji i iza brojnih terorističkih napada na Izrael.
Dok Saudijska Arabija traži od Katara da prekine sve veze s Hamasom, Katar tvrdi da su njegove investicije u vrijednosti od više stotina milijuna dolara u Gazi bile "čisto humanitarne": za izgradnju cesta, škola i bolnica.
Otkupnina za katarske taoce
Jedan od razloga zaljevske diplomatske ofenzive protiv Katara je i nagodba koju je ta zemlje sklopila za oslobađanje članova svoje kraljevske obitelji, a koji su bili oteti u prosincu 2015. u Iraku od strane šijitske paravojske pod kontrolom većinski šijitskog Irana.
Katar je u sklopu nagodbe navodno platio više stotina milijuna dolara iračkim militantima i iranskim vojnim dužnosnicima, ali i islamističkim sirijskim pobunjenicima u sklopu paralelnog dogovora za istovremenu evakuaciju šijitske populacije iz opkoljenih sela Fua i Kefraja, te sunitske populacije iz gradića Madaja i Zabadani, koji su bili pod opsadom prorežimskih snaga.
Iran
Saudijska Arabija i Bahrein također optužuju Katar za podršku šijitskim militantima u ovim zemljama koji se bore protiv vladajućih. S druge strane, ove dvije zemlje vrše nasilnu represiju nad šijitskim disidentima. Saudijci optužuju Katar i za potporu šijitskim pobunjenicima iz redova manjinskih Hutija u Jemenu. Međutim, ta je optužba upitna s obzirom na to da Katar aktivno sudjeluje u arapskoj koaliciji predvođenoj Saudijskom Arabijom protiv pobunjenika - odnosno, sudjelovao je dok ga Saudijci nisu isključili iz koalicije.
Eksperti trvde kako je optužba neosnovana, ali kako vjerojatno proizlazi iz razmirica Dohe i Rijada prilikom pregovora o smjeni vlasti u Jemenu 2012. Dok je Katar pregovarao i s Hutijima, koji u trenutnom građanskom ratu uživaju podršku Irana, Saudijska Arabija je bila protiv njihovog uključivanja u pregovore. Katarski veleposlanik u SAD-u Mešal bin Hamad al-Tani tvrdi da Katar surađuje s Iranom, prvenstveno zbog golemog podvodnog nalazišta plina u Perzijskom zaljevu koji ove dvije zemlje dijele, ali dodaje da njegova zemlja ima sličan kritičan stav prema Iranu kao i druge zaljevske zemlje.