Otvoreni rat između Izraela i Irana ponovno je realna mogućnost.
>> Izraelski komandosi stradali u Libanonu. Izrael: Iran nam pogodio zračne baze
Iran je jučer navečer direktno napao Izrael raketama - po drugi put nakon lansiranja stotina dronova i raketa u travnju. Prema navodima izraelske vojske (IDF), i ovoga puta je presretnut "veliki broj" iranskih raketa. IDF je kasnije navečer objavio da je opasnost iz Irana "trenutno" neutralizirana, ali da će uslijediti žestok odgovor Izraela: "Zračne snage su i dalje potpuno operativne i večeras će nastaviti udarati punom snagom na Bliskom istoku", rekao je glasnogovornik vojske Daniel Hagari.
Iranski raketni napadi nisu utjecali na operativnu sposobnost zračnih snaga, dodao je. Prema Hagarijevim riječima, izraelski i američki obrambeni sustavi su bili učinkoviti i postojala je bliska suradnja u otkrivanju i presretanju raketa. "Djelovat ćemo u vrijeme i na mjestu koje mi odredimo, u skladu s instrukcijama s političke razine. Ovi događaji će imati posljedice", najavio je.
Kako Izrael i Iran stoje u usporedbi vojnih sposobnosti?
Izrael ima ogromnu tehnološku prednost nad Iranom. To se djelomično svodi na vojnu i financijsku potporu SAD-a, koji već dugo pokušava osigurati prednost Izraela u okviru svoje predanosti sigurnosti židovske države. Na primjer, Izrael je jedina država na Bliskom istoku koja je mogla kupiti borbeni zrakoplov F-35 tvrtke Lockheed Martin - najskuplji sustav naoružanja u povijesti. Također se vjeruje da Izrael ima nuklearno oružje, iako to nikad nije priznao.
>> Koliko je moćna iranska, a koliko izraelska vojska?
Nasuprot tome, sankcije i politička izolacija otežale su Iranu pristup stranoj vojnoj tehnologiji, tjerajući ga da razvije vlastito oružje, uključujući projektile i bespilotne letjelice koje je ispalio protiv Izraela u travnju. Iranski borbeni zrakoplovi uglavnom su starije proizvodnje i nabavljeni su prije revolucije 1979. godine. Dogovorena je kupnja ruskih zrakoplova, ali nije jasno jesu li isporučeni, piše Bloomberg.
Za Iran se dugo sumnja da želi izraditi nuklearno oružje, iako niječe takvu ambiciju. Iran ima dovoljno obogaćenog urana za izradu nekoliko nuklearnih bombi. Morao bi još svladati proces pretvaranja goriva u oružje kako bi proizveo operativni uređaj sposoban pogoditi udaljenu metu. Iako tehnološki zaostaje, smatra se da iranska vojska ima značajnu zalihu balističkih i krstarećih projektila i jeftinih bespilotnih letjelica.
Kao što je Iran naučio u dosadašnjim napadima, probijanje izraelske značajne protuzračne obrane prilično je izazovno. Treba proći borbene lovce izraelskog zrakoplovstva. Tu su zatim i izraelski protuzračni obrambeni sustavi Arrow i Davidova praćka, koji su zajedno s američkim i drugim savezničkim snagama u regiji presreli 99% od više od 300 dronova i projektila koje je Iran ispalio.
Obrambeni arsenal Irana uključuje raketne sustave zemlja-zrak poput ruskog S-300 koji služi za suzbijanje zrakoplova i krstarećih projektila te antibalističkog raketnog sustava Arman domaće proizvodnje. Oni nisu ni približno testirani u bitkama kao izraelska obrana - što je dokaz iranske sklonosti asimetričnom ratovanju, gdje može projicirati veću moć, u odnosu na borbu licem u lice. Iran je slučajno oborio ukrajinski putnički zrakoplov 2020. usred pojačanih napetosti sa SAD-om koristeći raketu za protuzračnu obranu ruske proizvodnje Tor.
I Izrael i Iran imaju potencijal za kibernetičko ratovanje. Prije više od deset godina zlonamjerni softver poznat kao Stuxnet ugrozio je iransko nuklearno postrojenje. Sumnja se da iza ove operacije stoje SAD i Izrael. Iran je sposoban za niz kibernetičkih operacija, od informacijskih operacija do destruktivnih napada na vladine i komercijalne mreže širom svijeta, prema procjeni američke obavještajne službe objavljenoj 11. travnja. Kibernetički napadi koje je pokrenuo Iran uključuju hakiranje koje je nastojalo onemogućiti računala i protok vode za dva izraelska okruga.
Hoće li Izrael napasti iranske nuklearne lokacije?
Izraelski zračni napad na iranski nuklearni program bio bi jedan od najekstremnijih odgovora na novi iranski napad. Izrael je tu prijetnju rezervirao za vrijeme kada Iran dosegne sposobnost izrade nuklearnog oružja.
Izazov je u tome što su iranska atomska postrojenja brojna i raspršena diljem zemlje. Najvažniji su pogoni smješteni u podzemlje posljednjih godina u pokušaju da ih se skloni od opasnosti, iako to nije zaustavilo manje sabotažne operacije koje se rutinski pripisuju Izraelu. Mnogi smatraju da Izrael stoji iza atentata u Teheranu na pet iranskih nuklearnih znanstvenika. A 2021. Iran je okrivio Izrael za eksploziju u ključnom postrojenju za obogaćivanje nuklearnog goriva.
Visoki vojni dužnosnik odgovoran za zaštitu iranskog nuklearnog programa rekao je u travnju da će Iran uzvratiti istom mjerom ako Izrael bude napao na program. Natuknuo je da bi čak i prijetnja mogla natjerati Iran da preispita svoju politiku o miroljubivom nuklearnom programu.
Tko su im saveznici?
Najvažniji saveznici Irana su šijitske milicije u Libanonu, Jemenu, Iraku i Siriji koje podupire novcem, oružjem i obukom. Libanonska milicija Hezbolah imala bi najznačajniju ulogu u sveopćem ratu. Hezbolah redovito ispaljuje projektile i rakete na sjeverni Izrael otkako je izbio rat između Izraela i Hamasa. Hezbolahov arsenal sadrži više od 70.000 raketa i projektila, uključujući dalekometne i precizno vođene projektile.
Jemenski pobunjenici Huti koje podržava Iran vjerojatno žele igrati ulogu u većem ratu. Od početka rata između Izraela i Hamasa, Huti napadaju komercijalne brodove u Crvenom moru i napadaju Izrael balističkim projektilima i bespilotnim letjelicama. Bespilotna letjelica Huta udarila je 19. srpnja u zgradu u središtu Tel Aviva, ubivši jednu osobu i ranivši nekoliko drugih, što je bio prvi smrtonosni napad te vrste na izraelskom tlu.
Jedini državni iranski saveznik na Bliskom istoku je Sirija. Vlada predsjednika Bashara al-Assada vjerojatno ne bi bila od pomoći s obzirom na to da se još uvijek bori za preuzimanje kontrole nad cijelom zemljom nakon izbijanja građanskog rata 2011. godine.
Iran ima dobre odnose s Rusijom, ali rat u Ukrajini vjerojatno ograničava rusku sposobnost da pomogne, te s Kinom, koja je kupila iransku naftu iako je i dalje pod sankcijama SAD-a i saveznika.
Izrael ima SAD i Veliku Britaniju na svojoj strani. Očekujući novi iranski napad na Izrael, američka vojska najavila je korake za jačanje svoje prisutnosti na Bliskom istoku, šaljući brodove i borbene zrakoplove za obranu od balističkih projektila.
Kako bi mogle reagirati arapske države?
Izraelsko-iranski rat stavio bi mnoge zemlje u regiji u težak položaj. Četiri arapske zemlje sklopile su mirovne sporazume s Izraelom 2020. u okviru takozvanog Abrahamovog sporazuma. Njihovo nepovjerenje prema Iranu ih je spojilo. Ali malo je vjerojatno da bi bilo koja arapska država stala uz Izrael u sukobu protiv druge muslimanske zemlje, a kamoli tako moćne kao što je Iran.
Iran i Saudijska Arabija prošle su godine obnovili diplomatske odnose nakon sedmogodišnjeg zamrzavanja. Saudijska Arabija je istraživala mogućnost normalizacije veza s Izraelom kao dio šireg dogovora u kojem se nada postići američka sigurnosna jamstva, a vjerojatno bi pokušala izbjeći uplitanje u sukob.