U Moldaviji su u nedjelju održani predsjednički izbori i referendum o kursu prema europskim integracijama.
Proeuropska kandidatkinja
Glavni favorit izbora bila je sadašnja predsjednica Maia Sandu, prorumunjska i proeuropska političarka. Građani, doduše, imaju mnogo pritužbi na nju (uglavnom socioekonomske prirode).
Osim toga, građani koji su za bolje odnose s Ruskom Federacijom (kolokvijalno rečeno: proruski dio građana) su izraziti protivnici njene politike. Ipak, ona je prema svim anketama bila velika favoritkinja, čak i za osvajanje mandata u prvom krugu.
Atmosfera među građanima
Iako građana koji ne podržavaju europske integracije prema istraživanjima ima manje, njihov broj nije nezanemariv. Prema anketama, 55% podržava politiku ulaska u EU, ali gotovo 35% je protiv. To se pokazalo pogotovo i na referendumu, o čemu nešto kasnije.
U isto vrijeme većina Moldavaca želi zadržati dobre odnose s Ruskom Federacijom i imati bliske odnose s Moskvom, Zapadom i Ukrajinom.
Također, mnogi strahuju od rata u Moldaviji s obzirom na postojanje nepriznatog Pridnjestrovlja, koje suštinski kontrolira Ruska Federacija. To također potiče značajan dio Moldavaca da se suprotstave bilo kakvim radikalnim antiruskim akcijama koje bi mogle izazvati nastavak sukoba.
Izbori
U tom kontekstu opozicija je mogla izvesti koordiniranu igru i poraziti Sandu, ali to se nije dogodilo. Oporba se nije uspjela ujediniti i na izbore je išla ne samo u različitim već u međusobno neprijateljskim kolonama. Sandu je, dakle, imala naizgled vrlo povoljnu situaciju pred izbore. Jedino je pitanje bilo hoće li pobijediti u prvom ili drugom krugu.
Kako je rečeno, to je samo naizgled povoljno za Sandu. Jedina šansa za oporbu je ulazak u drugi krug, gdje postoji mogućnost da se šarolika oporba okupi oko drugog kandidata protiv Sandu.
Osim same pobjede za Sandu, izbori su bili jako bitni za daljnji razvoj situacije u zemlji. Pogotovo jer su iduće godine parlamentarni izbori u Moldaviji, a stranka predsjednice Sandu ne stoji dobro, ako je vjerovati istraživanjima.
Opozicija
Njeni protivnici su gradonačelnik Kišinjeva Ion Ceban, koji se doduše nije kandidirao na predsjedničkim izborima, ali se predviđa da će ići na parlamentarne.
Tu je još bivši glavni tužitelj Aleksandar Stoianoglo (koji je po etničkoj pripadnosti Gagauz) iz Socijalističke partije. Tu je zanimljivo da lider socijalista, bivši predsjednik Igor Dodon, koji je slovio kao tvrdi proruski političar, ne sudjeluje u izborima.
Umjesto njega je spomenuti Stoainoglo, koji je puno umjereniji. Tu je još bivši gradonačelnik Baltija i, zanimljivo, veliki protivnik Dodona i Socijalističke partije Renato Usatii, koji je poznat po svojim "proruskim" stavovima i kritici proeuropske politike.
I još je tu Irina Vlah, bivša čelnica Autonomne teritorijalne jedinice Gaguzije. Također je protivnica bliskih veza Moldavije s NATO savezom te bivša članica Socijalističke partije, koja je odlučila na izbore izaći kao nezavisna kandidatkinja.
Proeuropska protiv proruske Moldavije
Maia Sandu, dakle, ima nasuprot sebe proruske kandidate, od toga dvoje s krajnje ljevice, koja iz raznih razloga nije mogla iznjedriti jednog kandidata. Zanimljivo je da gotovo svi kandidati imaju dvojno državljanstvo, što je rijedak slučaj u politici. Sandu osim moldavskog ima i rumunjsko, dok Usatii i Stoianoglo imaju rusko državljanstvo.
Unatoč tome što Sandu izbore pozicionira kao borbu proruskih i proeuropskih snaga, u kojoj ona predstavlja potonje, u stvarnosti je izbor za građane nešto drugačiji.
Kao što je ranije navedeno, proruski osjećaji ne prevladavaju među većinom stanovništva zemlje. Općenito, teško je zamisliti situaciju u kojoj bi vlasti Moldavije, stisnute između članice NATO-a i EU Rumunjske i s druge strane Ukrajine, mogle voditi otvoreno prorusku politiku.
Opozicija traži neutralnost
Opozicijske snage će uglavnom izrazit proeuropski kurs, ali istovremeno izjavljuju da im je glavni cilj održavanje mira u Moldaviji. S obzirom na to da postoji ozbiljna prijetnja sukoba s Pridnjestrovljem, jasno je da je situacija u Moldaviji prilično napeta. Naravno, svaki odmak od politike Maie Sandu se tumači kao proruski, a i povijest protukandidata ide toj tezi u prilog iako oni ne pozivaju na zaokret prema Ruskoj Federaciji, već na neutralnost.
U tom kontekstu moglo bi se reći da Moldavija ima u principu sličnu političku situaciju kao recimo Srbija ili Gruzija (svatko iz svog razloga), gdje nitko (relevantan) neće otvoreno zagovarati bliže odnose s Moskvom, ali isto tako postoji velika skepsa u velikom postotku građana prema približavanju zapadnim organizacijama EU i NATO.
Rezultati izbora
Rezultati izbora su pokazali možda i neočekivanu podjelu. Maia Sandu je uvjetno rečeno glatko pobijedila u prvom krugu s 41% glasova. Prati je socijalist Stoianoglo s 26% glasova. Iako izgleda da Sandu ima veliku prednost, ne treba zanemariti činjenicu da bi se oporba mogla ujediniti oko kandidata koji je ušao u drugi krug.
Iako su oporbene snage prilično razjedinjene i sukobljene, gotovo sve imaju sličan stav kada je vanjska politika u pitanju, naročito odnos prema Moskvi odnosno Zapadu. Koliko je to neizvjesno pokazuju i rezultati referenduma u Moldaviji, koji su se odvijali paralelno s predsjedničkim izborima.
Referendum tijesno prošao
Referendum je bio o nastavku puta Moldavije prema EU, odnosno izmjeni Ustava, u koji bi se dodao amandman o vanjskoj politici Moldavije. Referendum je nominalno rečeno tijesno prošao. 50.2% ljudi je glasalo za izmjene Ustava, dok je 49.8% ljudi glasalo protiv.
Ovaj referendum nije direktno očitovanje o ulasku Moldavije u EU, ali je jasno koji će smjer zemlja nastaviti držati. Predsjednica Sandu je takve rezultate referenduma objasnila kupovanjem glasova "zločinačkih skupina". Tvrdi da su te skupine u suradnji sa stranim neprijateljskim silama kupile oko 300.000 glasova.
Situacija pred drugi krug
Međutim, proeuropske vlasti, potpuno svjesne prijetnji, zadržale su previše samouvjereno raspoloženje. Maia Sandu je vodila kampanju prema kojoj je zahtijevala od građana da se oštro opredijele iako su oni većinski za smirivanje tenzija i napetosti.
U svakom slučaju Sandu ne može biti mirna pred drugi krug predsjedničkih izbora iako ima zaista veliku prednost budući da je sama u kampanji naglašavala da je ovo borba za europsku Moldaviju, a da s druge strane ima gotovo sve protivnike takve vanjske politike.
Jasno, situacija u Moldaviji možda i jest došla do te razine da se građani zaista moraju opredijeliti, ali proeuropski političari su prenaglašavali te podjele, gurajući od sebe one umjerenije ili neutralnije građane.
Ukrajina i Moldavija
Za kraj potrebno je pogledati što ovi izbori znače za Ukrajinu. Situacija u Moldaviji je izuzetno važna za nju.
Ukrajina već ima svojevrsnih vanjskopolitičkih problema s Mađarskom, a odnedavno i Slovačkom. Ako se doda na to Bjelorusija, koja je saveznik Ruske Federacije, jasno je da bi se ukrajinska pozicija dodatno otežala kada bi u još jednoj susjednoj zemlji vladala kolokvijalno rečeno proruska vlast.
Jasno je da ruske službe pokušavaju "okružiti" Ukrajinu
Bilo je posve jasno da će ruske službe pokušati svojim utjecajem "okružiti" Ukrajinu i poremetiti europsku integraciju Moldavije, ali i Gruzije. Izbori i referendum u Moldaviji su to i pokazali. Iako je Sandu pobijedila u prvom krugu, glasovi za integraciju u Europsku uniju su praktički podijeljeni.
Ako se uzme u obzir da iduće godine idu i parlamentarni izbori u Moldaviji, gdje će opet iste političke opcije odmjeriti snage, jasno je da zemlja ulazi u još jednu fazu unutarnje političke napetosti, što svakako ne odgovara ni Ukrajini.